LIAN MAKLOKE
Timor-leste
nu’udár Nasaun illa Ki’ik ida ne’ebé
Dezenvolve hela ne’ebé mak ninia rikusoin nasionál nian hetan iha ninia rekursu
naturál. Ba jerasaun barak ona, Timor oan sira uza sira nia matenek kona-bá
ambiente nian hodi bele sobrevive iha ninia kondisaun sira ne’ebé dala ruma aat
liu.
Ezemplu ida ne’ebé sei uza nafatin to’o ohin loron,
Tara Bandu,dezenvolve husi Timoroan sira, husi kedas sira nia istória no
interasaun nian ne’ebé naruk ho ambiente, no kontribui ona ba ninia
konservasaun.
Timor-Leste riku iha diversidade étnika no kultura
nian, ne’ebé mak rezulta iha variasaun bara-barak iha sistema sira matenek indíjena
nian, lisan, no estrutura governasaun nian apezarde ninia área jeográfika ne’ebé
relativamente ki’ik. Mudansa maka’as ne’ebé akontese ona iha Timor-Leste foin
lailais ne’e, espesialmente dezde ninia independénsia iha tinan 2002, fó ona
impaktu sira ne’ebé boot tebes ba iha ambiente no mós sistema úniku sira husi
matenek tradisionál nian ne’ebé mak fó motivasaun ba ninia sustentabilidade.
INDICE
Titulo I
Introdusaun
Objetivu
1. Atu Estudante sira komprende
kona ba Papel komunidade ba progressu lei tradisional iha ambiente do suku
2. Atu estudante bele hatene konseitu
kona ba servisu apredisajem
3. Estudante sir bele komprende
hakerek sistematiku konseitu
Benifisiu
1. Benifisiu ba Estudante
2. Benifisiu ba Universidade
3. Benifisiu ba Ministeriu
Edukasaun.
Titulo II
Teoria
Papel komunidade
ba Mudansa lei tradisional iha ambiente do suku
dezenvolve estratejia ida hodi
responde ba kestaun sira hanesan hirak ne’ebé temi ona iha leten, no mós planu
asaun ida hodi implementa atividade sira tuir UNESCO nia programa sira SIDS no
Sistema Matenek Lokál ba period kada
Tinan. Ba dala uluk iha Timor-Leste, autoridade barabarak reprezenta governu, ONG sira, universidade sira no mós
líder komunitária sira halibur hamutuk hodi fahe sira nia perspetiva no
esperiénsia kona-bá matenek ekolójiku no prátika tradisionál sira, no
estabelese diálogu entre sira.
Matenek ambientál husi ema
lokál no raina’in sira nu’udár elementu
esensiál ida husi dezenvolvimentu sustentável nian no mós konservasaun ba
diversidade biolójika no kulturál nian, hirak-ne’e hotu, bele uza hodi
estabelese ninia rezisténsia hodi hasoru mudansa globál nian.
Atu rekoñese ninia importánsia
no iha kompromisu atu promove matenek lokál no Rai Nain nian ba dezenvolvimentu sustentável iha Suku.
Ida-ne’e refleta iha estratejia médiu prazu iha mos parte balun liu hosi ninia
Plataforma nian hodi implementa Estratejia ba Dezenvolvimentu Sustentável husi
Nasaun illa Ki’ik sira ne’ebé Dezenvolve hela, no mos Programa Seluk tan ne’ebe
Adisiona.
Instituisaun
akadémiku sira no mós líder komunitária sira hodi komprende kona-bá aspetu
oioin husi matenek ekolójiku tradisionál nian no haree oinsá mak ida-ne’e bele
integradu iha konservasaun ambientál no dezenvolvimentu sustentável iha Suku
Laran. hodi promove atividade sira iha Suku Laran, iha parseria ho parseiru
lokál sira.
Tradisionál Iha Kontestu Uma Lulik Nian
Uma lulik
sira distrito 13 iha Timor-leste Laran Tomak ,Sekretaría Estadu ba Kultura nian
no Haburas Foundation. Husi peskiza ida hakerek ona livru ida ho naran As uma
lulik do distrito de Ainaro ne’ebé sei publika iha Tinan 2011.
Uma lulik ho matenek tradisional:
definisaun provisorio
Tuir
ha’u-nia hanoin ita tenki haree uluk tiha ba artigu ida ho nia títulu mak maka foin
bele hakat ba kestaun seluk. Tan ne’e hanoin kona-ba termu sira hanesan uma
lulik ho matenek tradisionál. Define ona matenek tradisionál hanesan
koñesementu, prátika ho representasaun lubun ida ne’ebé tutan ho dinámiku.
Matenek ida ne’e rezultadu ne’ebé simu tutan mai husi povo -nia istória ho nia
relasaun ho natureza. Koñesementu sira ne’e iha
1.
Estudante Universidade ka Instituisaun Superior
2.
Licwnciatura,Mestradu,Doutoramentu .
Klarifikasaun Termus
1. Universu
simbóliku hanesan estrutura ba signifikadu sira ne’ebé ema
uza hodi koko esplika tansá mundu ne’e mak hanesan ne’e duni no mos tansá mundo
ne’e labele oin-seluk fali.
2.
Kauza ne’ebé halakon matenek tradisionál
Ohin
loron matenek tradisionál barak lakon tiha-ona. Ha’u bele hato’o exemplu ida
husi ha’u-nia esperiénsia rasik bainhira halo peskiza. Iha momentu ha’u buka
hela relasaun siklu produksaun ekonómiku tradisionál ho matenek tradisionál
ha’u husu ba ema barak kona-ba fulan jentiu sira-nia naran ho sira-nia
signifia. Komesa husi tinan 2007 mai to’o agora ha’u hetan tetun terik ninian
de’it. 65 Ha’u nunka hetan resposta kompleta ho lian seluk
mai to’o agora. Balu sei hanoin-hetan fulan
ida ka rua nia naran, maibé sira nunka hatete tinan tomak nia fulan sira-nia
naran hotu kedas. Uluk antropólogu ida mai halo peskiza iha Timo-Leste hakerek
duni fulan sira-nia naran kompletu tanba ema Timor sei uza hela
(haree
Forbes 1884). Agora ema uza de’it fulan ne’ebé mai husi lian-portugués
(fulanFevreiro, fulan-Março, ho seluk-seluk tan), fulan-jentiu sira ne’e la uza
ona.
Matenek
tradisionál nia lakon akontese tanba kauza barak. Ida mak istória Timor-Leste
nian. Se ita haree ba istória bele hetan informasaun ne’ebé sei hatudu katak
destrukasaun uma lulik ho matenek tradisionál nia lakon komesa akontese ona
bainhira portugues sira tama Timor (haree de Castro 1867). Maski hanesan
ne’e ita bele hatete katak tempu ne’ebé matenek tradisionál lakon maka’as liu
maka sékulo XX nia laran. Akontese pelo menos dala haat:
Iha
2ª Guerra Mundial nia laran (fulan-Fevreiro 1942 to’o fulan-Janeiro 1943).
Momen-1. tu ida ne’e Japaun mai okupa Timor ho ema Timor 40.000 mate. Situasaun
ida ne’e
halakon
patrimoniu no matenek barak ne’ebé iha mos relasaun ho uma lulik. Funu-Sivíl
(1974). Iha momentu peskiza bainhira ami husu ba lia-na’in sira hodi-bain-2.
hira
maka sira-nia uma aat, balu hatán katak akontese duni iha momentu Funu-Sivíl.
Sira hatete katak maun-alin oho malu, sobu ka sunu sira-nia uma lulik.
Akontesemento ida ne’e ema barak tauk fó-hatene sai tanba to’o ohin balu sei
laran-moras hela. Ema balu hatete katak tanba ida-idak kaer partido ida-idak
mak sira ba hasoru malu, sai oho malu. Balu mos hatete katak ema fa’an partido
sira-nia naran hodi subar sira-nia hanoin aat (hanesan mos istória malu entre
fetosaa-umane ho problema seluk-seluk tan).
Invasaun
ho okupasaun indonesia (1975-1999). Iha tempu indonesia nia laran, uma 3. lulik
ho kultura no matenek tradisionál barak lakon tiha, liuliu iha momentu rua: ida
mak
momentu
Indonesia tama mai Timor, ida fali mak tempo milisia sira (1999) (McWilliam
2005: 1).
Akontesemento
iha tempu funu halakon matenek tradisionál barak loos. Tanba matenek ida ne’e
la’os aprende iha eskola maibé aprende rona husi inan-aman, fó no simu matenek
Tidak ada komentar:
Posting Komentar