Senin, 18 April 2016

politika


Pájina 1
KAPÍTULU
1 saida mak Polítika?
"Mane neʼe mak husi natureza animál polítika ida."
IDA
RIST TLE Nian
, Polítika, 1
AUMENTA VI EW
Polítika ne ' ebé mak la interesante tanba konkorda. Ema sira la konkorda kona-ba oinsá mak sira tenke
moris. Sé mak tenke halo saida? Oinsá mak tenke podér no rekursu seluk fahe?
Sosiedade tenke bazeia ba kooperasaun ka konflitu? No tan. Sira mós la konkorda
kona-ba oinsá mak kestaun ne'e tenke rezolve. Oinsá mak tenke desizaun sira ne ' ebé koletiva
halo? Sé mak tenke iha liafuan ruma ka lae? Oinsá mak influensia ida-idak ema tenke hetan ka lae? NO
iha tan. Ba Aristotle, ida-neʼe halo polítika 'siénsia naʼi': katak laiha buat ida menus
atividade sira ne ' ebé iha ne'ebe ema koko atu hadi'a sira-nia moris no
kria sosiedade ida-ne ' ebé di'ak. Polítika ne'e, liu-liu atividade ida-ne ' ebé sosiál. Ida ne'e sempre ida
diálogu, no nunka monologue ida. Ema solitary, hanesan bele Robinson Crusoe
bele dezenvolve ekonomia simples ida, ne ' ebé prodús arte, no tan forth, maibé bele la
envolve iha polítika. Polítika de'it mai bainhira ema (ka feto)
Loron-Sesta. Maibé, relasiona ba iha iha polítika prinsipál hato'o mós
natureza objetu no oinsá mak nia tenke sai estuda. Ema ne ' ebé la konkorda kona-ba
saida mak halo intereksaun sosiál "polítika", se neʼe mak fatin ida-neʼe mosu
(iha governu, iha estadu ka públiku atmósfera en jerál), ka ba tipu atividade
ida-neʼe envolve (ho rezolve konflitu ka atu kontrola forte menus
grupu.) Ne'e signifika katak kona-ba natureza kona-ba polítika hanesan disiplina ida-ne ' ebé akadémiku
kobre lubuk ida kona-ba abordajen sira ne ' ebé partisipa no oin-oin iha eskola
análize. Ikus liu, tendénsia sira ne ' ebé globalizing ona enkoraja ba speculate katak nian
divizaun dixiplinár entre polítika no relasaun internasionál agora sai
husi.
ASUNTU XAVE
l Saida maka karasteriku ne ' ebé defini polítika hanesan atividade ida ka lae?
eventu barak no tradisaun hatene l Hanesan "polítika" ne'e ka lae?
l Saida maka abordajen prinsipál ba estudu ida kona-ba polítika hanesan ida akadémiku
dixiplina?
l Bele estudu ida kona-ba polítika sai sientífika ka lae?
l saida Mak knaar konseitu, modelu no theories halimar iha análize polítika?
l oinsá Mak sira ko'alia globalizing afetadu relasaun entre polítika
no relasaun internasionál ka lae?
pájina 2
DEFINISAUN POLÍTIKA
Polítika iha ninia sentidu ne ' ebé diák liu hamutuk, mak atividade liuhosi neʼebé ema halo, prezerva
no regra jerál ba moris. Maski polítika mós ida
tema akadémiku (dala ruma hatudu hodi uza "polítika" ho kapitál ida P),
Ida ne'e, klaru katak estudu ida kona-ba atividade ida ne'e. Polítika ne'e tanba hakekatnya liga ba
fenomena konflitu no kooperasaun. Iha parte ida, ezistensia
opiniaun rivaál, oin-oin hakarak, kompetisaun nesesidade no kontra interese Garantia
tees relasiona kona-ba regra sira ne ' ebé iha ne'ebe ema hela. Iha parte seluk,
ema rekoñese katak atu halo influênsia ba regra sira-ne'e ka atu garante katak sira iha
hatán-simu ona, sira tenke servisu hamutuk ho ema seluk - Hannah Arendt tuirmai (haree pájina 7) definisaun
poder polit inklui ical hanesan "asaun intensive." Tan laran kona-ba polítika ne ' ebé mak
dala barak momoos hanesan prosesu ida kona-ba rezolusaun konflitu nian, iha vizaun rivaál ka
interese sira hadame malu fali ho ema seluk. Maski nune'e, polítika ida-ne'e
sentidu luan mak hanoin ne ' ebé di'ak liu ba hanesan buka rezolusaun konflitu liu hanesan ninia
hetan, hanesan konflitu hotu la iha, ka bele rezolve. Maski nune'e, ba
prezensa ne ' ebé labele evita diversidade (ne ' ebé mak la hanesan hotu-hotu) no timor-leste (iha ne'e nunka
sufisiente atu la'o haleu) asegura katak polítika ida-ne'e akontese ida ne ' ebé labele hare'e deit ba umanu
kondisaun.
Kualkér buka atu klarifika signifikadu hosi ' politics'must, maski nune'e, atende rua
problema boot. Primeiru mak misa requiem ba asosiasaun sira ne ' ebé iha sira-nia liafuan kuandu
uza lian loron-loron; Ho liafuan seluk, polítika ne'e termu 'loaded'. enkuantu
Ema barak hanoin katak, pur ezemplu, ekonomia, jeografia, istória no biolojia hanesan
matéria akadémiku sira, ema balu mai polítika lahó prejuízu. Ema barak,
porezemplu, automatikamente asume katak estudante no profesór sira, tenke polítika iha
tanba sai (mete) departamentu, hetan susar atu fiar katak ida-neʼe bele sai
hakbesik ho imparsialidade no dispassionately (haree pájina 19). Halo
Halo situasaun polítika ne'e baibain konsidera hanesan liafuan ida "foʼer": nia evokes
problema ilas, perturbasaun no mós violénsia, iha parte ida, no lohi,
tratamentu no bosok sira seluk. Ne'e buat ida ne ' ebé foun kona-ba asosiasaun ida
tions. Iha 1775, Samuel Johnson rejeita polítika hanesan "la iha buat barak liu tan
meiu ida ne ' ebé mosu iha mundu tomak ", iha tempu xix, estadus UNIDUS
istoriadór Adams Henry summed no polítika hanesan "sistemátiku organizasaun nian
hatreds. "
Daruak, no liu ne'ebe susar atu resolve difikuldade ne ' ebé mak katak maske respeitu autoridade
Haʼu bele la konkorda katak kestaun ne'e kona-ba. Polítika ne'e define ona iha maneira oin-oin ne ' ebé barak:
nudar ezersísiu podér, governu siénsia, ne ' ebé hala'o koletivu
desizaun, alokasaun rekursu sira ne ' ebé limitadu, prátika duni no
manipulasaun, no tan forth. Virtude kona-ba definisaun ne ' ebé avansadu iha testu ida-ne'e - nian ',
atu halo, manutensaun no alterasaun sosiál regra jerál - ne'ebe mak rekonesimentu
ciently luan atu alkansa liu, se karik la hotu, kona-ba definisaun malu.
Maski nune'e, problema mosu bainhira preparasaun hodi estabelese unpacked, ka bainhira hatene
Ida ne'e hadiak. Pur ezemplu, halo "polítika" refere ba ida partikularmente iha dalan ne ' ebé regra sira
halo, mantein ka altera (rádiu, ho dame, atu debate), ka sira-neʼe hotu-hotu
prosesu? Nune'e mós, ida ne'e polítika ne ' ebé iha kontestu hotu-hotu no instituisaun sosiál sira, ka
iha ema balun (rádiu, governu no vida públika) ka lae?
Husi sentidu ida ne'e, polítika ne ' ebé bele hetan tratamentu ida "esensialmente maka'as '
konseitu, katak liafuan iha numeru aseitável ka lejítimu
dimensaun (konseitu sira diskute depois maka'as liután iha kapítulu ida ne'e). Iha seluk
rua
POLÍTIKA
l Konflitu: Kompetisaun
entre kontra forsa,
reflete pontudevista oioin
opiniaun sira, preferénsia, nesesidade ka
nia interese.
l Kooperasaun: Servisu
hamutuk; atinji objetivu
liu husi asaun koletiva.
pájina 3
nia liman, sira-neʼe la hanesan pontu hanoin bele de'it konsisti contrasting sira-nia opiniaun
konseitu maske karik nesesariamente la duun klaru. Se ita sira lida ho konseitu rivaál
ka conceptions alternativu, ida-neʼe mak folin-boot atu halo diferensa entre boot rua
abordajen sira ne ' ebé atu hodi define polítika (Hay, 2002; Leftwich, 2004). Iha polítika ne ' ebé uluk,
Ida ne'e asosiadu ho area ka fatin, ne ' ebé iha hahalok kazu sai ' Politburo
iCal ' tanba bainhira ida-neʼe mosu. Daruak, iha polítika ne'e haree ba hanesan prosesu ida
ka mekanizmu, iha kazu hahalok "polítika" mak hahalok ida ne ' ebé exhibits
Distinsaun karakterístika ka hahalok, no nune'e bele hala'o hela, no karik
kontestu sosiál hotu-hotu. Abordajen sira-ne ' ebé luan ida-idak kriasaun alternativa
polítika seluk, no, hanesan diskute tiha ona iha kapítulu ida-ne'e, ajuda investimentu
polítika ne ' ebé diferente análize eskola (haree Figura 1.1). Tuir loloos, debate
' Saida mak polítika ka lae? ' folin-boot buka liuliu tanba nia exposes balu ba
diferensia intelektuál no ideolojia klean iha estudu akadémiku nian
tema sira.
Polítika hanesan arte governasaun
"Polítika mak la siénsia ida... Maibé ida arte,"chancellor Bismarck mak reputed iha
Nia fó-hatene German Reichstag. Arte sira ne ' ebé Bismarck nia hanoin mak arte governu nian
ment, ezerse kontrolu iha empreza liu husi implementasaun no halo kumpri-
ment kona-ba desizaun sira ne ' ebé koletiva. Ida-ne'e karik classic definisaun ba polítika,
dezenvolve husi sentidu orijinál mandatu iha Grésia Antigu nian.
Word'politics nia mak mai husi polis, ne ' ebé arti katak "sidade-estadu". Katuas
Sosiedade Gregu fahe ba kolesaun city-states independente, ida-idak
ne'ebe iha ninia sistema governu nian. Boot no rekompensa liu
city-states hirak ne'e mak Atenas sira, dala barak momoos hanesan cradle demokrasia nian
governu. Iha naroman ida-ne'e, polítika bele komprende refere ba estranjeiru
polis - iha realidade, "ne'ebe kona-ba polis' mak forma modernu definisaun ida-ne'e.
tanba ne'e ' ebé refere ba estadu "(haree pájina 57). Hanoin ida-ne'e kona-ba polítika ida klaru
klaru kona-ba uza mandatu nian loron-loron: ema sira hateten sai bainhira "polítika"
iha kargu públiku, ka "tama iha polítika" wainhira sira buka atu halo ida-neʼe. Ida-ne'e
Mós definisaun ida katak siénsia akadémika polítika tulun contribui.
Iha aspetu barak, no hanoin katak estadu to'what polítika ne ' ebé hanesan kona-ba "mak
hanoin ba-ne ' ebé tradisionál kona-ba dixiplina ne ' ebé reflete iha tendensia ba akadémiku
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
3
Polítika nu'udar area ida
Polítika hanesan prosesu ida
seluk
polítika
Statecraft nian
asuntu públiku nia lala'ok
Kompromisu no konsensu
Poder no distribuisaun
kona-ba rekursu
Abordajen ba
estudu polítiku
Behaviouralism
Teoria kona-ba opsaun ne ' ebé rasionál
institutionalism
Feminism
Marxism
Abordajen positivist pós
Figura 1.1 Abordajen atu define polítika
l Polis (lia-Gregu) Sidade Estadu;
classically kona ba hanorin
aas liu ka desirable liu
forma organizasaun sosiál.
pájina 4
estuda hodi tau atensaun ba povu no governu mákina. Estudu kona-ba polítika
Ida ne'e, iha esénsia, estudu kona-ba governu, ka, ba estuda dezempeñu nian
autoridade sira. Ida-neʼe mak avansadu iha hakerek kona-ba influensia estadus unidus AMÉRIKA nian ne ' ebé partidu polítiku
scientist David Easton (1979, 1981), ne ' ebé define polítika hanesan autoridade"
valór sira-nia knaar. Tan neʼe, nia signifika katak polítika halo parte iha various
prosesu ne ' ebé liu husi ne'ebe governu hatán ba presaun aas
sosiedade, liu-liu liuhusi fó benefísiu, prémiu ka sansaun. "autoritária
valór "sira tanba sira-ne ' ebé halekar aseita iha sosiedade, no konsidera
kesi ho misa requiem ba sidadaun sira. Iha hanoin ida-ne'e, polítika sei asosiadu ho "polítika"
(haree p 352).: rádiu ho autoridade formal ka desizaun sira ne ' ebé estabelese planu ida
asaun ba komunidade.
Maibé, hakfodak kona-ba definisaun ida-ne'e mak katak nia sei oferese ida ho
restrisaun kona-ba polítika. Polítika ne ' ebé mak saida mak akontese iha polítika ida, sistema ida kona-ba
ization governa isin, ne ' ebé foka liu ba makina governu. Polítika ne'e
iha kuartu gabineti maka, chambers lejislativa, departamentu governu no
hanesan; no iha prátika husi grupu limitadu no espesífiku kona-ba ema, liu-liu
polítiku, lobbyists no funsionáriu públiku. Ida-ne'e signifika katak ema barak, ema barak tutions
instituisaun no atividade sira ne ' ebé sosiál ne ' ebé mak bele konsidera ba polítika "pontu sira".
Negósiu, eskola no instituisaun sira seluk edukasaun nian, grupu komunidade, familia
no tanba ne'e, mak, iha sentidu ida ne'e, "la-polítika" tanba sira la involve iha
"halai país ne'e". Nune'e mos, atu portray polítika hanesan ida ne'e
atividade sira ne ' ebé iha ligasaun ba estadu ne ' ebé mak atu ignora importánsia internasional sa'e ka
kestaun globál kona-ba moris modernu, hanesan diskute iha seksaun boot oin mai.
Definisaun ida-ne'e, maske nune'e, bele hamenus liután. Ida-ne'e evidente iha
tendency atu trata polítika hanesan ekivalente ba partidu polítiku. Ho liafuan seluk,
konaba kuríkulum "polítiku" iha restrisaun ba autór estadu sira-ne ' ebé mak consciously
hakarak atu fiar ideolojia, no buka atu hadi'a sira liu husi
pertense ba organizasaun hanesan partidu polítiku ida ne ' ebé formál. Ida-ne'e nian signifikadu
bainhira polítiku deskreve hanesan "polítika", no funsionáriu sira haree hanesan
"la-polítika", tanba iha kursu sira atua iha ida neutrál no profisionál
determina. Nune'e mos, juís sira haree hanesan figura "naun-polítika" no sira mós-
pret lei ne'e ho imparsialidade no tuir evidénsia ne ' ebé disponivel, maibé sira
Ida-neʼe bele sai katak "polítika" se ó-nia tesi-lia mak hetan influénsia hosi pesoal
preferénsia ka kona-ba forma balu seluk kona-ba prejuizu.
Ligasaun entre asuntu polítiku no estadu tulun mós esplika tanbasá
imajen negativu ka komentariu koalia a'at dala barak mak liga ho polítika ida. Ida-ne'e
tanba iha hanoin populár, polítika ida ho atividade
polítiku. Tau brutally, polítiku sira dala barak haree hanesan ema laran-makerek sira hodi buka enerjia
ambisaun pesoál concealing hela deit funsaun públika no ideolojia
kondenasaun esplika. Tuir loloos, persepsaun ida ne'e sai komun iha
períodu ne ' ebé moderna hanesan espozisaun iha komunikasaun sosiál intensifika taken efetivu liu
klaru ezemplu kona-ba korrupsaun no la honestu, fó sa'e ba fenomena nian
anti polítika (hanesan diskuti ona iha Kapítulu 20). Ida-ne'e atu rejeita pesoal no
mákina kona-ba polítika ne ' ebé sekuensiál mak book an iha vizaun ida iha polítika hanesan an
serbí atividade oin rua la klaru liután iha utilizasaun ba derogasaun, no vendedór
Phrases Tory hanesan "eskritóriu polítika" no "polítika". Polítika kona-ba ita-nia nasaun ne ' ebé mak
dala ruma traced fali atu hakerek kona-ba Niccolo Machiavelli, neʼebé iha liurai-Oan Nian
([1532] 1961), dezenvolve ona konsiderasaun estritamente realista ida kona-ba polítika ne ' ebé mai ona atensaun
tion ba uza lasu lider polítiku, cruelty no manipulasaun.
4
POLÍTIKA
l Insitutisoins: sosiedade Ida-ne ' ebé organizadu
liu husi ezersísiu polítiku
autoridade sira; Ba Aristotle, atu ukun husi
barak lialoos hotu-hotu.
l polítika anti:
Disillusionment ho formál ka
prosesu polítiku,
ne ' ebé reflete iha naun - partisipasaun,
apoiu ba sistema anti parte sira,
ka, uza asaun direta.
KONSEITU
Autoridade
Autoridade bele liu
simplesmente define hanesan
'poder lejítimu'.
Konsidera poder ne'e
kapasidade atu halo influênsia ba
hahalok hosi ema seluk,
autoridade sira iha direitu ba
halo ida-neʼe. autoridade ne ' ebé mak
Tanba ne'e, bazeia ba
devér sira ne ' ebé rekoñese
halo tuir duké iha
forma koersaun ka
manipulasaun. Iha
sentidu, autoridade ne ' ebé mak podér
falun iha lejitimidade ka
maromak. Weber (haree
Pájina 82) distintu
entre tipu tolu
autoridade sira ne ' ebé bazeia ba
razaun oin-oin ba
atu halo tuir maromak bele
estabelese: tradisionál
autoridade mak book an iha
istória, charismatic
autoridade sira ne ' ebé aparente
personalidade sira; no Legál
autoridade sira ne ' ebé rasionál ne ' ebé mak
bazeia ba konjuntu
regra impersonal.
pájina 5
Polítika nia hanoin negativu ne ' ebé reflete persepsaun toleransia esensialmente,
hanesan indivíduu sira auto-interese, podér polítiku mak bele estraga tanba
enkoraja sira 'iha poder' atu aproveita sira-nia pozisaun hodi hetan lukru pesoál no
gastu ki'ik ba ema seluk. Ida-neʼe subar hatudu iha Naʼi Acton (1834-1902)
aphorism: "kbiit mós atu korruptu, no poder absoluta corrupts absolutamente."
Maibé, ema balu neʼebé haree iha polítika ida ne'e laran-rua katak atividade polítika hanesan ida
rekonstruksaun no permanente diak kona-ba ezisténsia sosiál. Maibé polítiku venal
bele, iha aseitasaun jerál ida, se unwillingly, sira sempre hamutuk ho ita.
La hanesan kona-ba mekanizmu ba alokasaun ba figura ofisiál, sosiedade
Sei ne'e simplesmente disintegrate ba funu públika kona-ba ema hotu-hotu hasoru ema hotu-hotu, hanesan inísiu sosiál-
theorists argumentu kontratu (haree pájina 62). Knaar tanba ne'e, atu halakon cies
Cians no lori ba polítika lakon, maibé atu garante katak sei hala'o polítika
iha kuadru legál ida kona-ba kontrolu no restrisaun ne ' ebé garante katak governu
poder ne‟e la abuzivu.
Polítika hanesan asuntu públiku nia lala'ok
Conçeição daruak no luan kona-ba polítika ida-neʼe mak book aleinde fatin kloot
governu kona-ba saida mak hanoin kona-ba "moris públiku" ka "relasaun públika". iha seluk
distinsaun entre "polítika" no "la-polítika" liafuan sira-nian, koinside
ho divizaun entre vida ida ne ' ebé esensialmente públiku kona-ba moris no saida mak bele sai
hanoin kona-ba hanesan fatin ida ne ' ebé privada. Hanoin kona-ba polítika mak dala barak traced fila fali ba
serbisu liuhosi Gregu naran-boot Aristotle. Iha Polítika, Aristotle hateten
katak "mane neʼe mak husi natureza animál polítika ida," nia ne signifika katak iha de'it within
komunidade polítika ne ' ebé katak ema bele moris ba "di'ak moris." ne'e Hanoin-
pontu, neʼe duni, polítika mak atividade étika preokupa ho kriasaun ida "deʼit sosiedade";
Aristotle naran mak "naʼi siénsia '.
Maski nune'e, bainhira mak liña entre moris "públiku" no "privadu" moris sai
dezeñu ka lae? Distinsaun ne ' ebé tradisionál entre vida públika no privada
maromak nia ukun mak tuir divizaun entre estadu no sosiedade sivil. instituisaun
organizasaun estadu nian (entaun governu, tribunál, polísia, kapitaun tropa nian,
sistema seguransa sosiál no tan) bele sai ema konsidera hanesan "públiku" iha sentidu
sira mak responsável ba organizasaun koletivu moris komunidade nian.
Aleinde ne'e, sira mak finansia iha despeza públika liu husi impostu. En kontráriu,
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
5
Niccolo Machiavelli (1469-1527)
Polítiku Itália no autora. Nia oan-mane ida advogadu sivíl iha koñesimentu kona-ba Machiavelli
vida públika mak gleaned husi difísil tebe-tebes dala ruma iha moris ida instavel politikamente
Florence. Nia serve nu'udar chancellor daruak (1498-1512), no haruka iha
misaun atu França, timor-Leste nian, no iha Itália. Liu tiha períodu ida ne ' ebé badak prizaun nian
ment no governu sira-nia restaurasaun Medici, Machiavelli inspirasaun kona-ba kareira ida-ne ' ebé literária. Ninia
servisu boot, liurai-Oan Nian, ne ' ebé publika iha 1532, ne ' ebé depende maka'as kona-ba ninia observasaun dalauluk
kona-ba polítika Cesare Borgia no kona-ba podér polítiku ne ' ebé mak domina nia tempu. ida-ne'e
Nia mak hakerek ona hanesan gia atu prínsipe ne ' ebé mai husi Itália unidas ida. tradús ba
'Machiavellian' hafoin mai signifika ' lasu no duplicity. "
KONSEITU
Poder
Poder, iha ninia sentidu diák liu hamutuk
diresaun, ne ' ebé iha kapasidade atu
alkansa ida ne'ebe hakarak
rezultadu, dala ruma
Ida-neʼe sei konsidera hanesan "poder" ba
buat ida. Katak inklui
ema hotu-hotu husi
kapasidade atu mantein
Haʼu moris ba kapasidade atu
Governu promove
kreximentu ekonómiku. Iha nia laran
iha polítika, maski nune'e,
Ida ne'e jeralmente konsidera nu'udar ida
relasaun; katak,
kapasidade atu halo influênsia ba
ema seluk nia hahalok
situasaun la ida
atu hili. ne'e signifika
iha 'podér ba'
ema. Liu tan ne ' ebé mak restrisaun,
enerjia bele asosiadu
ho kapasidade atu fó kastigu ba
ka kolen, ne ' ebé lori nia
ninia ka obriga
hasoru, kontrariu
atu halo influênsia ba '. (Haree "oin"
Poder, pájina 9 no
dimensaun globál
poder, pájina 428.)
pájina 6
6
POLÍTIKA
sosiedade sivíl ne ' ebé mak Edmund Burke (haree pájina 36) bolu "platoons uitoan"
instituisaun sira ne ' ebé hanesan ba grupu sira ne ' ebé família no parentesku, kompania privadu, ne ' ebé komérsiu
membru sindikatu nian fó, ai-dona, grupu sira komunidade nian no iha tan, ne ' ebé mak "privadu" iha sentidu katak
sira mak kria ona no hetan finansiamentu hosi sidadaun ida-idak atu kumpre sira-nia interese,
no laʼós ema ne ' ebé iha sosiedade ne ' ebé iha jerál. Bazeia ba divizaun ida-ne'e ne ' ebé 'públiku / privadu'
sion, polítika maka ba estadu nia atividade no responsabilidade
lasu loloos hala'o hosi órgaun públiku sira. Área hirak ne'e moris
ema bele halo no jestaun ba nia-an rasik (doméstika ekonómiku, sosiál,
diferencia pesoál, kulturál no artístika, no tan) mak tanba klaru katak ' la
polítika '.
Divizaun alternativa 'públiku / privadu' dala ruma define kona-ba ida
distinsaun ne ' ebé sira moris, karik liu-liu ba; katak, entre ba "polítika" no "
pesoal sira ne ' ebé "(haree Figura 1.2). Enkuantu sosiedade sivíl bele iha diferensa husi
Maski nune'e, estadu, fó lubuk ida ba instituisaun ne ' ebé konsidera sira hanesan
"públiku" iha sentidu diák liu hamutuk nian, ne ' ebé mak instituisaun nakloke, ne ' ebé opera iha públiku,
katak públiku sira iha asesu. Implikasaun ba ida-ne'e importante ida mak katak ida-ne'e
rekonstrui ita-nia nosaun kona-ba polítika, ne ' ebé transfere ekonomia, liu-liu,
setór privadu nian ba publiku. Polítika dalan ida neʼebé bele nune'e sira bele hetan iha
Desktop. Maibé, maske ida ne'e haree ho haree ba instituisaun ida ne'e hanesan Busi -
rejimentu sas, grupu sira komunidade, klube no membru sindikatu nian fó, hanesan "públiku", kontinua sai ida
restrisaun kona-ba polítika. Tuir ive Perspect ida ne'e, polítika la, no
la infringe kona-ba asuntu sira ne ' ebé "pesoál" no instituisaun sira. Eventu feminist iha
liu-liu, sira mak hateten katak ida ne'e implika katak polítika ho efetivu para iha
odamatan oin. ida-ne'e la akontese iha família, moris iha uma ka pesoal
relasaun (haree pájina 11). Pontu ida ne'e ilustra, pur ezemplu, tendensia nian
polítiku sira atu halo distinsaun ida ne ' ebé klaru entre sira-nia hahalok ne ' ebé profisionál no
ita-nia hahalok pesoál ka umakain. Bainhira sorting, hatete, bosok kona-ba ita-nia parte
ners ka kona-ba tratamentu ba labarik sira-ne ' ebé moras hanesan kestaun sira ne ' ebé "pesoál", sira bele nega
sentidu ical polit kona-ba hahalok hirak ne'e, reklama katak nia mak la kaer
iha sira-nia hahalok iha asuntu públiku nia lala'ok.
Hanoin kona-ba polítika hanesan ida ne'e atividade "públiku" mosu pozisaun rua ne'e
tive no imajen sira ne ' ebé negativu. Iha lisan ida dating fila fali ba Aristotle, polítika tiha ona
Ida-neʼe haree hanesan atividade nobre no esklaresida liuliu tanba kona-ba ninia ' public'character.
Pozisaun ida-ne'e hetan apoiu ho maka'as hosi Hannah Arendt, ne ' ebé haksesuk-malu iha Ne'e
Aristotle (384-322
ECB
)
Liuhosi Gregu. Aristotle mak pupil ida kona-ba Plato (haree pájina 13) no tutor joven
Alexandre, Boot. Nia harii eskola rasik filozofia deʼit iha Atenas iha nian
335
ECB
nia bolu "eskola peripatetic" hafoin tendency nia atu laʼo tuir no
tun no nia koʼalia. Sobrevivente 22 nia tratamentu, kompila hanesan palestra nota, varia depende ba
logic, físika, metaphysics, astronomy, meteorology, biolojia, étika no polítika. Iha nia laran
Tinan Klaran, servisu Aristotle nian sai hanesan baze husi filozofia Masjid,
Ida-neʼe depois inkorpora iha Kristaun teologia. Ninia serbisu ne ' ebé koñesidu di'ak liu mak polítiku
Polítika, ne ' ebé iha nia momoos sidade-estadu ne'e hanesan baze ba virtude no moris-di'ak,
no nia argumentu katak demokrasia preferable ba oligarchy (haree pájina 267-9).
KONSEITU
Sosiedade sivil
Sosiedade sivil orijinalmente
Ne'e signifika ida "polítika
komunidade '. Liafuan ne ' ebé mak
agora liu mak
la hanesan ho
estadu, no ida-neʼe mak uza hodi
deskreve instituisaun
Sira mak "privadu", katak
Sira mak independente nian
governu no
organiza husi indivíduu sira
hetan sira-nia
remata. Sosiedade sivil
tanba ne'e refere ba ida
horik autónomu
grupu no asosiasaun:
empreza, interese
grupu, ai-dona, família
no tan. Mandatu nian
"sosiedade sivil globál" (haree
Pájina 106) sai
determina hanesan nian
refering ba
governamentais hetan financiamentu
organizasaun (Ong)
(haree pájina 248) no
sosiál tranznasionál
movimentu (haree pájina 260).
pájina 7
Kondisaun umanu (1958) katak polítika ne ' ebé mak forma ne ' ebé importante liu ba resolve
atividade tanba neʼe envolve interasaun entre sidadaun ne ' ebé livre no hanesan. No tan neʼe
Ida-neʼe fó sentidu ba moris no afirma uniqueness kona-ba ema ida-idak. tuir
hanesan Rousseau Jean-Jacques (haree pájina 97), no John Stuart hela fini Hamutuk (haree pájina 198), ne'ebe
konkluzaun sira ne ' ebé hanesan, momoos partisipasaun polítika hanesan di'ak ida rasik pinta tiha ona
sions. Rousseau argumentu katak liuhusi partisipasaun direta no kontínua deʼit
tion sidadaun hotu-hotu iha vida polítika bele estadu ne'e liga ba diʼak komún,
ka saida mak nia bolu "jerál sei." Hanoin hela fini Hamutuk nia envolvimentu iha matéria 'públiku'
Estudu ne'e, to'o ne ' ebé promove dezenvolvimentu morál no intelektuál pesoál
tion kona-ba ema ida-idak.
En kontráriu, maski nune'e, polítika hanesan atividade ida-ne ' ebé públiku sai mós pictured
hanesan forma ida ba interferénsia unwanted. Theorists Toleransia, liuliu iha exhib-
ited preferénsia ba sosiedade sivil kona-ba estadu, bazeia ba razaun sira ne‟ebé moris "privadu"
Ida ne'e hanesan horik ida rasik hili, liberdade pesoál no responsabilidade individuál. Ida-ne'e barak liu tan
hatudu ho klaru liu hosi tentativa atu limita ámbitu ba "polítika"
normalmente hatudu hanesan dezeju atu "kontinua polítika hosi" privadu atividade ne'e
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
7
Hannah Arendt (1906-1975)
Theorist polítiku no liuhosi Alemanna. Harii iha Hannah Arendt ida
médiu-klase Judeu família. Nia halai timor-Leste iha 1933 atu halai Nazis, no
ikusmai hela iha estadus UNIDUS, bainhira nia servisu prinsipál mak fó. Nia laran tomak,
hakerek idiosyncratic mós hetan influénsia hosi existentialism Heidegger (1889-
1976) no Jaspers (1883-1969); nu'udar "hanoin laiha bareira." Nia
hahalok ne ' ebé boot ne ' ebé inklui Ba Hun husi Totalitarianism (1951), ne ' ebé losu parallels
entre Nazi timor-Leste no Stalinist Rússia, ninia filozófika serbisu Umanu Nian
Kondisaun (1958), Kona-ba Revolusaun (1963) no Eichmann iha Jeruzalein (1963). Finál
servisu stimulated controversy partikulár, tanba nia realsa katak, "banality evil nian", husi
depicting Eichmann nu'udar ofisiál Nazi ida envezde ideologue raving ida.
Públiku
Privadu
Estadu:
governu nian, entaun
Sosiedade sivil:
órgaun autónomu - empreza sira, sindikatu,
ai-dona, família, no tan
Privadu
Funsionáriu unidas:
moris ne ' ebé uma no família
Públiku
Publiku:
polítika, komérsiu, traballu, kultura
no tan
Figura 1.2 hanoin Rua sira ne ' ebé públiku / privadu ne ' ebé fahe
pájina 8
8
POLÍTIKA
KONSEITU
Konsensu
meius konsensu
akordu, maibe preokupasaun
akordu ida kona-ba ida
iha tipu espesífiku. Ne'e signifika,
primeiru, akordu ida luan,
termu ne sira
Hatán-simu husi oin-oin
ema ka grupu.
Segundu, implika ida
akordu ida kona-ba
xave ka
kona-ba labele prinsípiu sira, hanesan
opozisaun ba nesesidade ka
akordu loloos. iha seluk
liafuan konsensu
permite katak
kestaun énfaze ka
detalle sira. Prosesu ne'e
konsensu ne ' ebé mak hakarak ida
desizaun
liu husi prosesu ida
konsulta no
negosiasaun. substantiva
konsensu ne'e buat ida hanesan
pozisaun ideolojia
refleta kona-ba akordu
kona-ba objetivu polítika jerál.
hanesan moris negósiu, desportu no família. Ida-ne'e haree husi polítika mak unwhole-
buat neʼebé balun simplesmente tanba ne‟e impede ema atua hanesan sira hili. Porezemplu,
Nia bele intervein ho dalan ba empreza sira halo negósiu, ka forma no
sé mak hala'o desportu, ka oinsá ita kria ita-nia oan.
Polítika hanesan kompromisu no konsensu
Conçeição datoluk kona-ba polítika ne'e la iha relasaun ho area ne ' ebé iha polítika ne'e
halo maibé maneira ne ' ebé iha desizaun sira halo. Espesifikamente, polítika mak
haree hanesan meiu ida ne ' ebé espesífiku ba rezolusaun konflitu nian, katak kompromisu, concili-
tion no negosiasaun duké liu husi forsa no poder sira ne ' ebé isin-tanan. Ida-neʼe mak buat neʼebé
Ida-neʼe mak espesial bainhira momoos polítika mak hanesan "arte nian bele." definisaun ida-ne'e
Ida ne'e inerente iha uza mandatu nian loron-loron. Porezemplu, deskrisaun kona-ba ida
solusaun ba problema hanesan solusaun ida ne ' ebé "polítika" signifika debate ida ne ' ebé pasífiku no arbiru
hakbesik, viola saida mak dala barak hanaran solusaun ida ne ' ebé "militár". Dala ida tan, ida-ne'e
hanoin kona-ba polítika iha ona traced fali atu hakerek kona-ba Aristotle no, iha par-
uma ba nia fiar katak buat neʼebé nia hanaran "polítika" ne ' ebé mak sistema ne ' ebé ideál ba governu
ida-neʼe mak "kahur malu" iha sentidu katak ida-neʼe mak profisionál rua aristocratic no demokrátika
karaterístika. Pendukungnya lidera modernu ida-neʼe ida mak Bernard Crick. Iha nia laran
Iha estudu classic ninia polítika, Defeza, Crick oferese definisaun hirak tuir mai ne'e:
Polítika [mak] atividade husi interese oin-oin ne iha unidade balu regra
Sira mak hadame malu fali hodi fó proporsaun iha poder proporsaun importasaun sira
tance ba moris-di'ak no sobrevivénsia ba komunidade tomak. (Crick, [1962]
8:00 meudia)
Iha hanoin ida-ne'e, importante ba polítika, tanba ne'e, ida boot dook malu ne ' ebé mak podér.Simu
konflitu maka rekonstruksaun, Crick argumentu katak bainhira kona-ba interese sosial no grupu sira
poder sira ne ' ebé katak sira tenke hadame malu fali; sira bele la simplesmente sai triste tebes.Tan neʼe nia
polítika pictured hanesan "solusaun ba problema ne'e ba orden sira ne ' ebé haketak concili-
tion duké violénsia no koersaun. "Ida ne'e hanoin kona-ba polítika reflete kleʼan ida
kompromisu ba prinsípiu toleransia rationalist. Ida ne'e bazeia ba fiar metin ba
efikásia debate no diskusaun, no mós fiar katak sosiedade ida-ne'e ca-
ized husi konsensu duké irekonsiliavel konflitu. Ho liafuan seluk,
diferensa sira-ne ' ebé eziste bele rezolve lahó rekursu ba intimidasaun no
violénsia. Critics, maibé, hatudu katak dezeñu kona-ba polítika Crick mak maka'as
inclined atu forma polítika ne ' ebé mosu iha demokrasia plural Osidentál
espésie: tuir loloos, nia equated politika ho opsaun eleitorál no hadau malu. Hanesan parte ida
rezultadu, ninia modelu iha uitoan atu fó-hatene ita kona-ba, hatete, ida - estadu parte no militár ketak-ketak.
Hanoin ida-ne'e kona-ba polítika iha karater ida ne ' ebé pozitivu sem dúvida. Polítika ne'e
tuir loloos la utopian solusaun (kompromisu meius ne ' ebé hala'o husi konsesaun
oioin, la husik ida banati nakonu), maibé ida ne'e hanesan aktu preferable
alternativa: raan no brutality. Kona-ba ne'e, polítika bele haree hanesan ida
forsa civilized no civilizing. Ema tenke hetan korajem hodi respeita polítika hanesan
atividade ida, no sira tenke prepara atu envolve iha vida polítika ba sira-nia
komunidade. Maski nune'e, inkapasidade atu hatene kona-ba polítika hanesan prosesu ida
kompromisu no rekonsiliasaun mak frustrating no difísil nesesariamente (tanba
iha envolve rona didiʼak ba hanoin ema seluk) bele kontribui ba
disatisfásaun ida ne ' ebé popular demokrátika polítika ne ' ebé sa'e liu-liu iha
pájina 9
mundu dezenvolvidu. Hanesan Stoker (2006) tau ba nia, "Polítika dezeina hodi laran-triste '; Ó
rezultadu mak "dala barak konfuzu, ambiguidade no nunka nia rohan." Ida-ne'e asuntu ida ba
Ita sei fila fali iha kapítulu ikus iha livru ne'e.
Polítika hanesan podér
Define polítika dahaat mak boot liu no radikál hodi kompleta liu.
Duké confining polítika kona-ba vida espesífiku (governu, estadu
ka horik 'públiku'), ida-neʼe haree polítiku iha serbisu iha atividade sosiál sira ne ' ebé hotu-hotu no
ezisténsia umanu subasubar hotu-hotu. Hanesan Adrian Leftwich haklaken iha saida mak
Polítika? Atividade sira no sira-nia estudu (2004), "polítika mak hanesan sentru ba koletivu hotu-hotu
atividade sosiál no formál no informál, públiku no privadu sira iha grupu ema hotu-hotu,
instituisaun no sosiedade. "Iha sentidu ida ne'e, polítika ne ' ebé akontese iha nivel hotu-hotu ne ' ebé sosiál
interaksaun; nia bele hetan iha família nia laran no entre grupu ki'ik husi belun
hanesan mós as between nasaun no iha senáriu globál. Maibé, saida mak
Ida-neʼe mak-espesífiku kona-ba atividade polítika? Saida mak marka pontu polítika seluk
forma kona-ba hahalok sosiál ka lae?
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
9
Foka liu ba.
'Hasoru' poder
Enerjia bele hatán atu hala'o bainhira Ida toʼo tiha B
halo buat ruma ne ' ebé B sei la halo tiha ona.
Maski nune'e, B bele influênsia dalan oin-oin. Ida ne'e permite
-Iha halo diferensa entre dimensaun oin-oin ka
"Hasoru" poder:
Haʼu
Poder no foti decizaun: ida-Ne'e sira hasoru nian poder
Ida ne'e kompostu hosi asaun sira ne ' ebé perigu tanba katak
influênsia konteúdu desizaun classic. Nian
konsiderasaun kona-ba forma ne'e nian poder ne'e hetan iha Robert
Desizaun kona-ba Dahl sira? Demokrasia no podér iha ida
Amerikanu Sidade (1961), ne ' ebé halo tesi
kona-ba sé mak iha podér liuhosi análize ba desizaun
naroman preferénsia ne ' ebé koñesidu ajente
involve. Desizaun ne'e, maske nune'e, bele influ-
ated iha meius oin-oin. Iha oin Tolu kona-ba poder
(1989), Keith Boulding halo distinsaun entre entre
uza forsa ka intimidasaun (ba bat), produtivu
interkámbiu malu hetan (akordu), no
kria obrigasaun, lealidade no kompromisu
(ho reʼi).
Haʼu
Poder nu'udar ajenda nian: oin daruak
poder, hanesan sujere ona Bachrach no Baratz (1962),
iha kapasidade atu prevene decisions, katak
ne'e, iha realidade, 'la--desizaun'. Ida ne'e envolve
kapasidade atu defini ka kontrola ajenda polítika,
problema ka proposta ne ' ebé atu sai
Ida-neʼe aired uluk. Porezemplu, privadu Busi-
rejimentu sas bele ezerse poder kampaña rua ne'e
durante konsumidór protesaun lejislasaun-proposta
(Uluk hasoru), no mós parte sira no presaun polítika
atu prevene kestaun kona-ba direitu konsumidór no
diskuti publikamente (daruak oin).
Haʼu
Poder nu'udar kontrolu hanoin: oin tolu
Poder ne ' ebé iha kapasidade atu fó influensia ba malu liuhusi formulasaun
saida mak nia hanoin, hakarak, ka bele presiza. Ida-ne'e
hato'o hanesan indoctrination ideolojia ka psikolójiku
kontrola esplika. Ida-ne'e Lukes (2004) bolu nian
vizaun "radikál" poder, no durante periodu ida ne'e,
nosaun kona-ba podér 'soft' (haree pájina 428). Ezemplu ida
ida-ne'e sei kapasidade publisidade kona-ba investimentu
tastes konsumidór sira, dala barak haburas asosiasaun
ho ida "preokupasaun hirak". Iha vida polítika, ezersísiu kona-ba ida-ne'e
forma kona-ba enerjia ne'e haree ba publisidade
no ideolojia (haree nia impaktu liu iha jerál,
PÁJINA 28).
pájina 10
Iha ninia sentidu ne ' ebé diák liu hamutuk, polítika kona-ba produsaun, distribuisaun no uza
rekursu durante ezisténsia sosiál. Polítika ne'e, pretensaun, poder: kapasidade
atu alkansa rezultadu di'ak ida, ho meius ruma. Nosaun ida ne'e sai klaru katak
sumáriu eksekutivu títulu livru nian kona-ba polítika Harold Lasswell: neʼebé tun husi saida maka, bainhira,
Oinsá? (1936). hosi perspetiva ida ne'e, polítika ida kona-ba diversidade no konflitu, maibé
ingredient esensiál, mak falta: simples faktu katak, enkuantu
ema nia presiza no hakarak rohan, rekursu sira disponivel atu kumpre sira
sempre limitadu. Polítika ne'e bele tanba haree hanesan luta ida ba rekursu limitadu sira,
no podér bele haree hanesan meiu ne ' ebé mak sira neʼebé luta ida ne'e mak hala'o.
vizaun polítiku ba defensór inklui feminists no Marxists.
Aumenta feto nia movimentu libertasaun 1960s nian no 1970s, ne ' ebé lori
ho ida-neʼe interese ida ne ' ebé sa'e iha feminism, solisita hanoin radikál liu kona-ba
natureza "polítika". Feminists la modernu de'it ne ' ebé buka atu habelar
área ne ' ebé iha polítika ne ' ebé bele haree atu akontese, manajemen liu ho aten-brani
Nia hatete liuhusi slogan feminist radikál "pesoal ne ' ebé mak polítika", maibé
sira mós sei ba haree polítika hanesan prosesu ida, liu-liu ida relasiona ho
poder ba ema seluk nia ezersísiu. Ida-neʼe mak summed husi Kate Millett iha Seksuál
Polítika (1969), iha nia define polítika hanesan "estruturada relasaun poder,
akordu ne ema grupu ida kontrola liuhosi seluk. '
Marxists, neʼe, uza tiha ona prazu "polítiku" iha oin rua-moos. kona-ba ida
nivel, Marx (haree pájina 41) uza "polítika" iha sentidu ida-ne ' ebé sekuensiál refere ba appa-
ratus estadu. Iha Manifestu Komunista ([1848] 1967), nia (no Engels)
nune'e, refere ba podér polítiku hanesan poder ne ' ebé organizada ba klase ida ba
oppressing seluk '. Ba Marx, polítika, hamutuk ho norma no kultura sira nian,
ida 'superstructure' ida ne'e mak la hanesan ho "baze" ekonómiku ne ' ebé fundamentál loos
dation kona-ba moris sosiál. Maibé, nia la haree ba 'baze' ekonómiku no legál
no "superstructure" polítika, ne ' ebé separadu hotu-hotu. Nia fiar katak, "super-
estrutura "ne ' ebé mai hosi, no reflete ekonómiku 'baze'. Iha nível klean liután, Politburo
poder iCal, ho hanoin ida-ne'e, mak nune'e fó iha sistema klase; hanesan Lenin (haree pájina 99)
tau, "polítika mak forma ne ' ebé konsentra liu ba ekonomia." Hanesan buat rua kontra
fiar katak polítika bele sai atan ba estadu no vida públika kloot,
Marxists bele hateten ba fiar katak "ekonomia polítika." ida ne ' ebé kada-
tive, sosiedade sivil, karakteriza hanesan Marxists fiar katak ida-neʼe mak luta klase, ne ' ebé mak iha
laran kona-ba polítika.
Hanoin hanesan neʼe portray politika iha termu sira ne ' ebé negativu liu-liu. Polítika tebe-tebes halo
simplesmente kona-ba opresaun no subjugation. Feminists radikál argumenta katak sosiedade
patriárkia, iha ne'ebe feto mak sistematikamente subordinádu no submete ba
poder mane. Marxists tradisionálmente argumentu katak polítika iha sosiedade ida-ne ' ebé capitalist
karakteriza ho esplorasaun ba proletariat husi bourgeoisie nian. Iha ne'e
Liután neʼe, implikasaun negativu hirak ne'e sei tetu ho faktu katak polítika
Nia mós haree ba, hanesan forsa liberating, injustisa ne ebé no
bele kontesta hosi rai seluk. Marx, pur ezemplu, prevee tiha ona katak esplorasaun klase
tion sei lakon tiha revolusaun proletarian ida, no feminists radikál
Sira sai ba relasaun jéneru ba revolusaun ida-ne ' ebé seksuál reordered
dog. Maibé, ida ne'e mós klaru katak kuandu momoos polítika mak hanesan kbiit no hosi rai seluk
nasaun presiza, labele haree hanesan diak ida ne ' ebé labele hare'e deit ba ezisténsia sosiál.feminists
tau matan "seksuál polítika" hodi con struction nian ida naun-
machista sosiedade, ne ' ebé iha fatin neʼebé ema sei hetan tesi-lia tuir valór pesoál maibé
katak bazeia ba seksu. Marxists fiar 'itics klase pol' sei hotu nian
10
POLÍTIKA
pájina 11
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
11
Eventu: Maske mosaun feto pakote ida
sai uluk iha sékulu nineteenth mediu, foka
iha kampaña kona-ba feto nia sufrájiu, mane neʼe la toʼo
1960s sira-ne ' ebé mak regenerated liuhosi moris
Movimentu Feto nia Libertasaun. Dala barak haree
hanesan "daruak mosu" feminism, ida ne'e refleta ba
fiar katak hadi'a situasaun feto sira ne ' ebé presiza
la ' ós de'it iha reforma polítika maibé prosesu radikál ida, no
mudansa kulturál liu-liu sira ne ' ebé kauza hosi
'Sensibilizasaun' entre feto no
transformasaun moris família, uma no pesoál.
Protestu ne ' ebé dezeña atu kontesta didatiku sekuensiál
tipu "feto" ne ' ebé akontese: porezemplu,
universitariu Amérika Falta iha 1968 no 1969 (iha neʼebé,
sapatu stiletto no símbolu seluk ba oppres-
Sion iha ida "lixu liberdade," protesters
Nia reklama barak kona-ba publisidade no hetan mós ida neʼebé falsu
reputasaun bra sunu), no iha 1970 Falta Mundiál
furak pageant (fatin, iha nia oin rihun ba rihun televizaun
Sion viewers iha mundu tomak, limanulu kona-ba mane no feto balu
Sira hahú tuda bomba trigu, bomba stink, bomba paint no
booklets iha faze). Faze feminist radikál ida-ne'e
aktivista ne ' ebé menus desde 1970s sedu, maibé
maski nune'e, feto nia movimentu, kontinua ba moris no
hetan dimensi boot liután
Sion.
Sentidu: "Uluk mosu" aktivista feminist iha
XX nineteenth no sedu, mak enkuadra
iha nosaun sekuensiál liu-liu parte ida kona-ba "polítika". nune'e,
objetivu prinsipál hosi feminism durante periodu ida ne'e mak "vota ba
feto sira ", complied ho hanoin katak polítika sei hala'o
iha fatin ida ne ' ebé "públiku" husi instituisaun governu, poli-
lime parte, grupu interese no debate públiku. Feto
emancipation tanba ne'e define kona-ba asesu ba
ba vida públika no liu-liu atu sosa poli-
cal direitu sira-ne ' ebé mane ona goza. Sentrál nian ida
tema "daruak laloran" feminism, maske nune'e, iha
Ida-neʼe mak nia hakarak atu kontesta no anula tradisionál
hanoin kona-ba polítika, rua ne ' ebé iha natureza polítika
no, bainhira ida-neʼe mosu. Feminists radikál, liuliu
Nia kontra makaʼas idea sira-ne ' ebé polítika mak book an iha
divizaun públiku / privadu. Primeiru, sira haksesuk malu katak
hamosu polítika ho de'it atividade ne ' ebé akontese iha
ba vida públika ho efetivu esklui feto sira husi poli-
cal moris. Ida-ne'e tanba, maske iha degrau oi-oin, hotu-hotu
sosiedade contemporary no istóriku mak karakteriza ho
divizaun ida ne ' ebé seksuál kona-ba traballu iha vida públika,
kobre polítika sira (hanesan conventionally komprende)
servisu, arte no literatura, ona prezerva mane sira,
maske feto barak liu husi ida
ezisténsia "privadu", foka liu ba família no doméstika
responsabilidade. Aleinde ne'e, polítika foka de'it iha públiku
atividade sira no instituisaun sira, divizaun seksuál traballu
entre "ofisiál públiku" no "feto privadu" mosu,
tanba sai hanesan naturál faktu moris nian, duké xave ida
mekanizmu sira ne ' ebé ne sistema poder sira ne ' ebé mane maka
estabelese no hahalok.
Maibé, iha liu rekompensa karakterístiku radikál
critique feminist nian aprezenta hanoin ne ' ebé sekuensiál kona-ba polítika ne ' ebé mak katak ida-ne'e
Nia subliña katak polítika iha la ' ós de'it iha públiku
atmósfera, maibé mós, no maka'as liu tan, iha setór privadu
bola. Ideia ida-ne'e mak avansadu husi slogan nian: "nian
pesoál ne'e polítika. "Define fila fali territoriál polítika kona-ba
poder, kontrolu no hosi rai seluk, feminists momoos radicals
moris uma hanesan area polítiku, ne ' ebé importante no família
Ba dominion laʼen-aman sira kona-ba parte rua
Nia feen no oan kondisaun labarik mane no feto atu simu
papel sosiál ne ' ebé diferente no hetan moris tebes oin-oin
espetativa. Estrutura patriarkál moris família nian, nune'e,
hala'o hosi mane rai seluk iha sosiedade nia laran, iha jerál,
tion kada jerasaun. Se feto sira husi sentidu ida ne'e,
sei dezafia opresaun patriárkia, sira tenke hahú
ho "pesoal" komunidade prefere responde barak liu karik
mottoes hanesan hodi impede reprezentasaun ki'ik feto sira iha altu
pozisaun sira iha vida públika, fó atensaun kona-ba sira kona-ba labele
kauza inklui: estereotipu contrasting kona-ba "masculinity" no
"Femininity" ne ' ebé mak fó-han iha família nia laran no
mane accustomed ba hosi rai seluk no enkorajen feto hodi
simu subordination.
POLÍTIKA IHA ASAUN....
Iha Aumenta ba Feto sira-nia Libertasaun: halo polítika pesoál ka lae?
pájina 12
estabelesimentu ba sosiedade ida-ne ' ebé komunista la klase. Ida-ne'e, tuir mai, sei ikusmai hamosu
iha "withering bá" estadu nian, mós halo polítika kona-ba sistema sekuensiál
nia rohan.
polítika ne ' ebé estuda
Abordajen ba estudu kona-ba polítika
Relasiona ba natureza atividade polítika mak akompaña controversy
kona-ba natureza polítika hanesan disiplina ida-ne ' ebé akadémiku. Ida-ne'e nia
peskiza intelektuál diferencia, polítika orijinalmente haree hanesan philos-liman
ophy, istória ka lei. Ninia objetivu prinsipál mak atu hatene tan prinsípiu sira iha
sei bazeia sosiedade umanu. Husi ne'e tarde xix sékulu
Maski nune'e, filozofia foku ida-ne'e mak neineik-neineik sira dezlokadu hosi tentativa atu
transforma polítika disiplina ida-ne ' ebé sientífika. Pontu aas kona-ba dezenvolvimentu ida ne ' ebé mak
iha 1950 no 1960 ho rejeisaun ida ne ' ebé nakloke ba tradisaun uluk
metaphysics hanesan nonsense. Tanba neʼe, maski nune'e, empeñu ba ida rigorozu
siénsia polítika ne ' ebé menus, no hetan ona rekoñesimentu ida ne ' ebé renovadu nian
atu tahan importánsia husi valór sira ne ' ebé partidu polítiku no theories normativu. Se iha ' tradisaun
buka tional ' ba valór universál ne ' ebé bele simu ema hotu-hotu tiha ona liu-liu aban -
nated, tan neʼe, nia iha ona koʼalia makaʼas hodi dehan katak siénsia mesak fornese meius ida
fó sai lia-loos. Dixiplina resulta ida buras liu no kmanek liu,
liuliu tanba ida ne'e kobre oin kona-ba abordajen sira ne ' ebé partisipa no oin-oin nian
análize eskola.
Lisan filozófika
Hun ba análize polítika fila ba antigu Grésia no lisan
normalmente refere hanesan "filozofia polítika." Ida ne'e involve preokupasaun ida
, Prescriptive ka étika esensialmente normativu pergunta, refleta preokupasaun ida
saida mak "tenke", "tenke" ka "tenke" lori duké saida mak "is." plato
no Aristotle normalmente identifikadu nu'udar aman fundadór sira kona-ba lisan ida-ne'e. Sira
ideia reemerged iha hakerek kona-ba medieval theorists, hanesan Augustine (354-430)
no Thomas Aquinas (1225-1274). Tema sentrál ba servisu Plato, pur ezemplu, mak hanesan
koko atu esplika kona-ba natureza sosiedade ideál, ne'e iha ninia opiniaun forma
ida benign dictatorship domina husi klase ida liuhosi liurai sira-nian.
Hakerek hirak ne'e forma baze kona-ba saida mak hanaran 'tradisionál'
abordajen polítiku. Ida ne'e envolve estudu analytical ideia no doutrina
ne'ebe ona sentrál ba hanoin polítika. Dala barak, nia foti nian
hanesan iha istória kona-ba polítika hanoin foka kona-ba rekolla ida kona-ba 'boot'
eventu sira ne ' ebé (inklui, porezemplu, Plato ba Marx) no kuandu ida kona-ba testu "classic".
Abordajen ida-ne'e iha karater ba análize literária: ne'e ne'e prinsipalmente interesadu iha
koʼalia kona-ba saida mak eventu boot hatete, no sira dezenvolve ka justifika sira-nia opiniaun,
no kontestu intelektuál ne ' ebé sira serbisu. Maske análize ne'e
Bele hala'o programa okos, no estritamente, ne'e bele la objetivu kualkér
sentidu sientífika, tanba nia lida ho asuntu sira ne ' ebé regulamenta hanesan ' tanbasá Mak haʼu tenke halo tuir
estadu sira ka lae? "" Oinsá atu hetan prémiu fahe? "saida Mak tenki iha limite
liberdade individuál atu? '
12
POLÍTIKA
KONSEITU
Siénsia
Siénsia iha kampu ida hosi estudu
objetivu atu dezenvolve
esplikasaun ne ' ebé mak bele konvense
fenomena husi
repeatable prátika liu husi experimentu,
observasaun no
deduction. Iha "sientífika
Metodu ', ne
Buat sira verifika
(Prova true) husi abut
sira ne ' ebé hasoru
evidensia ne ' ebé disponivel,
Tan neʼe haree hanesan ida
meius ne ' ebé habelar
-Franku no objetivu
lia-loos. Karl Popper
(1902 - tinan 1994), maibe,
sujere katak siénsia
bele de'it falsify
buat sira ne ' ebé husi 'faktus'
Ida-neʼe bele nafatin iha uza sala
ba tan prátika liu husi experimentu.
l Normativu: Prescription
valór no modelu
hahalok; saida mak tenke "maibé
duké saida mak "mak."
Objetivu l: ESTERNA
konsesaun kategoria observadór provable;
untainted husi sentimentu, valór ka
prekonseitu.
pájina 13
Lisan empíriku
Maske la boot liu ba normativu teoria ida deskritiva ka
lisan empíriku sai li loron hanoin polítika. ida-ne'e
Ida-neʼe bele haree iha koko atu klasifika empreza konstituisaun tau matan Aristotle (haree pájina 267-8) iha
Konsiderasaun ba realist Machiavelli nian kona-ba polítika, no Montesquieu nian (haree pájina 312)
teoria sociological kona-ba governu no lei. Iha aspetu barak, hanesan hakerek con-
tute baze kona-ba saida mak agora bolu "governu komparativu, ' no sira fó sa'e
ba abordajen institusionál esensialmente ida ba dixiplina. Iha estadus unidus AMÉRIKA no reinu Unidu
Liuliu, dominante ne'e dezenvolve ona iha análize tradisionál. empir-
abordajen ica ba análize polítika karakteriza ho tentativa atu fornese ida
dispassionate no imparsiál konsiderasaun kona-ba realidade polítiku. Abordajen ne ' ebé mak ' deskrisaun
tive ', iha ne ' ebé buka atu analiza no esplika, maske abordajen prescriptive
"Prescriptive ', iha sentidu ida-neʼe halo ambíguu balun no oferese rekomendasaun.
análize polítika deskritiva hetan ninia baze filozófika
doutrina kona-ba empiricism, ne ' ebé habelar husi sékulu seventeenth
kona-ba liu, tuir servisu hanesan John Locke (haree pájina 31) no
David Hume (1711-1776). Doutrina kona-ba empiricism hatutan fiar katak
esperiénsia ne ' ebé mak baze ne ' ebé de'it kona-ba koñesimentu no tanba ne'e katak iha oportunidade hotu-hotu
no theories tenke hetan koko liuhusi observasaun métodu ida. To'o tempu xix
tempu, ideia hirak ne'e dezenvolve tiha ona iha saida mak koñesidu nu'udar "positivism," ida
movimentu intelektuál, liu-liu relasiona ho hakerek kona-ba Auguste
Comte (1798-1857). Doutrina ne'e no haklaken katak siénsia sosiál no,
Tuir loloos, forma hotu-hotu kona-ba inkéritu filozófika, tenke estritamente respeita ba
metodu naturais. Tanba siénsia haree hanesan ne'e de'it mak bele konvense
meius ne ' ebé bele fó sai lia-loos, presaun atu dezenvolve polítika siénsia
Ida-neʼe sai irresistible.
Behaviouralism
Hahú husi sékulu nineteenth mediu, analiza politika dominante ona dominante
swimming lisan "sientífika", ne ' ebé refleta kona-ba impaktu ne ' ebé aumenta hosi positivism.Iha nia laran
1870s, kursu kona-ba "siénsia polítika" hetan introdusaun iha universidade
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
13
Plato (427-347
ECB
)
Liuhosi Gregu. Plato moris ba família ida-ne ' ebé aristocratic. Ida-neʼe sai ona dixípulu
Socrates, ne ' ebé mak figura prinsipál iha ninia diálogu filozófika no étika. Hafoin
Socrates nia mate iha 399
ECB
Plato ne ' ebé harii akademia rasik atu fó treinu ba foun
Ukun Athenian klase. Plato hanorin katak mundu materiál sira ne'e kompostu husi sala-naʼin
kópia "ideia" hahiʼi no fiskalizasaun abstrata. Filozofia polítika ninian, ne ' ebé expounded iha Nian
Repúblika no Lei Nian, mak tentativa atu deskreve estadu ne ' ebé ideál kona-ba teoria ida
kona-ba justisa. Obras rua ne'e mak autoritária decidedly no la fó atensaun ba ema ida-idak
liberdade, ne ' ebé fiar katak tenke ezerse poder iha elite edukadu ida, sira-nia liman,
liuhosi liurai. Nia iha, tanba ne'e, critic ida ne ' ebé maka'as ba demokrasia. Serbisu Plato nian
husi hamenus influensia kona-ba fiar kristaun Nian no kona-ba kultura Europeu iha jerál.
l empíriku: Bazeia ba
observasaun no esperiénsia;
koñesimentu empíriku mai
husi dadus sensu no
esperiénsia.
l Positivism: teoria, katak
sosiál no iha faktu forma hotu-hotu
levantamentu kumpre estritamente
Metodu ba naturál nian
Siénsia.
pájina 14
Oxford, Paris no Columbia, no iha 1906 Amerikanu Siénsia Polítika Revizaun
Nia mak sei publika. Maski nune'e, empeñu siénsia polítika sa'e maka'as iha
1950 no 1960, ho aumenta maka'as liu iha estadus UNIDUS, nu'udar forma ida ba
análize polítika ne ' ebé depende maka'as ba behaviouralism. Ba dala uluk, ida-ne'e
fó credentials siénsia polítika mak bele konvense tanba tanba nia iha uluk
ously ne ' ebé maka: objetivu no dadus ne ' ebé quantifiable kontra buat neʼebé
Nia bele hetan koko. Analista polítika sira ne ' ebé hanesan David Easton (1979, 1981) haklaken
polítika ne'e bele adota metodolojia naturais, no nia fó
aumenta ba estudu proliferasaun ida iha área sira ne ' ebé adekuadu liu atu uza ba itative quant
peskiza kona-ba métodu, hanesan hahalok votasaun, hahalok lejisladór sira, no
hahalok polítiku no lobbyists lokál. Tentativa sira mós halo ba
aplika IR behaviouralism, hein atu dezenvolve 'lei' objetivu intra-
relasaun nasionál.
Maski nune'e, behaviouralism, mai ho aumenta presaun hosi 1960s
kona-ba. Primeiru, nia mak alegadu katak behaviouralism bele hetan iha maka'as
restrita ámbitu polítika analiza, ne ' ebé prevene nia husi bá liu saida mak
Ida-neʼe mak diretamente ne'ebe. Maske prodús behavioral análize, klaru,
no kontinua atu prodús liuba hanoin sira importante ba área sira hanesan estudu atu vota, ba
narrow setór ho ameasa ne ' ebé dadus sira ne ' ebé quantifiable hamenus dixiplina
polítika ba balun tan. Preokupasaun barak liu mak inclined atu hamosu polítika scien-
hanoin tists atu loke sira-nia nakali kona-ba lisan tomak husi normativu polítiku.
Konseitu hanesan "liberdade", "igualdade", "justisa" no "direitu" dala ruma sira
discarded hanesan meaningless tanba sira la direitu sira ne ' ebé empirically verifiable
lasu. Insatisfasaun ho behaviouralism ne ' ebé sai hanesan interese iha asuntu sira ne ' ebé regulamenta
kanek iha 1970s, ne ' ebé reflete iha hakerek kona-ba theorists hanesan John Rawls
(Haree pájina 45) no Robert Nozick (haree pájina 68).
Hatutan tan ne'e, behaviouralism credentials sientífika sira hahú bolu
iha kauza. Baze ba reklamasaun ne ' ebé objetivu no behaviouralism
mak bele konvense ne'e reklamasaun katak nia "valór livre": katak ne'e mak la an ho
étika ka normativu fiar. Maibé, foku ba análize iha ne'ebe
hahalok ida ne'e susar atu barak liu hare ba eziste polítiku
arranju, ne ' ebé implicitly signifika katak quo estatutu lejitima. Ida ne'e
valór konservativu inklinasaun hatudu hosi faktu katak "demokrasia" ne ' ebé mak iha
efeitu, define hikas fali bolu kona-ba hahalok ne ' ebé nota. Nune'e, duké signifikadu
"Self-government populár ' (kilómetru, governu husi povu), demokrasia
hamutuk ho hela tanba baku malu entre elite kompete ba manán poder liu husi
mekanizmu populár eleisaun nian. Ho liafuan seluk, demokrasia mai signifika
saida mak akontese iha neʼebé ema bolu nuʼudar polítika sistema dezenvolve
Parte Oeste.
teoria kona-ba opsaun ne ' ebé rasionál
Entre ba polítika abordajen tuir foin lalais ne'e, saida mak hanaran ' Politburo formál
teoria iCal, rasionál "mós ho naran" kona-ba hili teoria ',' teoria hili públiku '
(Haree pájina 252) no "ekonomia polítika nian" (haree pájina 129). Abordajen ida-ne'e atu analiza bazeia
maka'as kona-ba ezemplu kona-ba teoria ekonómiku atu harii modelu ne ' ebé bazeia ba
regra prosesuál jerál kona-ba hahalok ne ' ebé rasionál nian self-interest
individual sira ne‟ebé envolve. Liu metin estabelese iha estadus UNIDUS, no ne ' ebé relasiona ho
liu-liu Eskola Virginia neʼebé ema bolu nuʼudar teoria polítika formál fornese ba
14
POLÍTIKA
l Behaviouralism: Fé
katak theories sosiál tenke
harii baze nian
hahalok ne ' ebé nota
fornese dadus ne ' ebé quantifiable ba
peskiza.
l Polarization: sympathies ka
lae (dala barak
unconsciously) afeta umanu
tesi-lia; meius inklinasaun
gosta fila (haree 'inklinasaun polítika'
183 PÁJINA).
pájina 15
less pesoal analytical folin-boot, ne'ebe bele fornese kona-ba asaun nian
votante, lobbyists, bureaucrats no polítiku, no mós ba nia hahalok
estadu sira iha sistema internasionál. Abordajen ida-ne'e iha ninia impaktu ne ' ebé luan liu
iha análize polítika ne ' ebé iha forma saida mak bolu "institusionál públiku hili
teoria '. Uza ne'e téknika husi autór hanesan Anthony Downs (1957)
Mancur Olson (1968) no William Niskanen (tinan 1971), iha área sira hanesan partidu
kompetisaun, interese grupu sira-nia hahalok no influénsia polítika bureaucrats,
Ida-neʼe mak diskute iha kapítulu tuirmai. Abordajen ida-ne'e iha mós ona aplika iha forma
teoria mós, ne ' ebé mak dezenvolve further from toʼos matemátika
ekonomia. Nia signifika prinsípiu sira ne ' ebé uluk hodi analiza puzzles kona-ba uza
hahalok ida-idak. Hanesan ezemplu naran-boot liu iha teoria mós dadur '
maibé hasoru susar '(see Figure 1.5). Teoria mós ona ne'e utiliza husi theorists esplika IR
tanba ne'e estadu iha difikuldade, porezemplu, atu prevene overfishing kona-ba oseanu nian, ka
nivel kilat ba sei ketak-ketak.
Lae duni, maibé, iha foku nian atu hili rasionál análize polítika
Ida-neʼe iha ona obriga sira hatán-simu. Enkuantu ninian militante sira ne ' ebé hatete nia introdús boot
diskusaun rigorozu fenomenu polítika, critics sira husu nia
supozisoens báziku. Nia bele, pur ezemplu, overestimate rationality umanu iha
Nia haluhan tiha faktu katak ema la iha klaru ida ne ' ebé estabelese objetivu no prefere
la halo desizaun tuir koñesimentu ne ' ebé kompletu no koretu. Aleinde ne'e,
atu halo ne'e tuir modelu fiskalizasaun abstrata teoria ida-idak, hili rasionál
halo atensaun la sufisiente ba fatór sosiál no istóriku, la rekoñese,
entre buat seluk, ne ' ebé mak kondisaun interestedness auto ne ' ebé ema bele hirak
lected no la innate deʼit.
institutionalism foun
To'o 1950s, estudu ida kona-ba polítika mak involve dala barak liu ho estudu
instituisaun sira. Ida ne'e institutionalism ka ferik 'tradisionál' ' foka ba regra sira,
prosedimentu no organizasaun formál kona-ba governu, no metodu ne ' ebé emprega
hanesan ho ema sira-ne ' ebé uza iha estudu ida kona-ba lei no istória. Harii foun behavioral '
revolusaun ", kombina ho sai preokupasaun kona-ba sira-nia koʼalia no esensial
metodu deskritiva tially (ne'ebe dala ruma ameasa atu hamenus sira-nia polítika kona-ba ida
rekolla kona-ba regra organizasaun no estrutura), ne ' ebé lori ba hetan institutionalism
merkadus durante ne'e 1960s no 1970. Maibé, nia interese hetan kanek
husi 1980 ho emerjensia ba saida mak bolu "foun institusionalizasaun
ism. "Hela true to instituisaun prinsipál institutionalist fé
problema ", iha sentidu katak estrutura sira ne ' ebé partidu polítiku sira hanoin atu forma ment polítika
ment, institutionalism foun revizaun ba ita nia komprensaun kona-ba saida mak konstitui ida
"Instituisaun" iha buat barak.
Instituisaun sira ne ' ebé partidu polítiku sira laʼós tan equated ho organizasaun polítiku; sira
Sira la konsidera hanesan 'buat', maibé hanesan "regra" katak gia ka limitasaun
hahalok husi ajente sira ne ' ebé individuál. Regra sira-neʼe, liután neʼe, sira bele sai informál
hanesan prosesu formál, formulasaun polítika ne ' ebé dala ruma atu sai molded husi durante unwritten
akordu ka understandings liu iha akordu formál. Aleinde
buat ida tan, ida-neʼe bele ajuda atu esplika tansá sira dala barak ne ' ebé difisil atu
reforma, transforma ka troka. Ikus liu, la haree ba instituisaun sira hanesan independente
pendente entidade sira, iha ne'ebe ba kazu sira besik husi tempu no fatin foun
institutionalists fó énfaze katak instituisaun sira 'iha ligasaun maka'as' iha ida fó
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
15
l Instituisaun: Ida mós -
órgaun ne ' ebé estabelese ho formál ida
papél no estatutu; ida ne'e,
regra ne ' ebé garante regularmente
no hahalok bele iha predisaun,
'Mós regra'.
pájina 16
kontestu legál no istóriku. Tan neʼe, hanesan autor sira iha institusionál ida
konfigurasaun sira sosializa atu simu regra no prosedimentu xave, instituisaun
Ida ne'e funsiona iha órgaun ida boot no importante liu supozisoens no prac-
tics. Maibé, maske mudansa hirak-ne'e, institutionalism kontinua atu dada
mai. Porezemplu, ida-neʼe mak dala ruma akuzasaun subscribing ba structuralist ida
logic katak, ba estensaun boot liu ka liu ajente partidu polítiku sira haree hanesan nia ema-dadur sira
ers' institusionál kontestu sira funsiona.
abordajen sira ne ' ebé krítiku
Dezde 1980, nivel kona-ba abordajen ne ' ebé importante ba polítika extende con-
bly. To'o pontu ida-ne'e, Marxism tiha ona alternativa prinsipál ba
abordajen siénsia polítika. Tuir loloos, Karl Marx bele haree hanesan theoretician dahuluk
Haʼu koko atu esplika polítika iha termu sira ne ' ebé sientífika. Uza ita-nia bolu
"Conçeição materialist kona-ba istória" (haree pájina 40 - 1), Marx so'i ba uncover nian
infraetsrutura kona-ba dezenvolvimentu ne ' ebé istóriku. Ida-neʼe ajuda nia atu halo optimistiku
kona-ba futuru ne ' ebé bazeia ba ' laws'that iha estatutu hanesan prova kona-ba lei
iha siénsia naturál nian. Maski nune'e, analiza politika modernu sai barak
ema no diversifikadu liután tanba emerjensia ba perspektiva krítiku foun,
ezemplu notadu, ne ' ebé inklui feminism (haree pájina 49-50), teoria krítiku, matak poly -
tics (haree pájina 50 - 1), constructivism, post-structuralism no post-colonialism (haree
PÁJINA 52). Saida mak lian importante sira ne ' ebé foun sira, ba malu, no iha sentidu saida mak sira
sira "importante"? Ninia barak filozófika no contrasted atu uza
inklui opiniaun polítiku, ne'e mak afeta sententsa argumenta katak deʼit katak unites
sira mak antipatia ida ne ' ebé fahe ba hanoin mainstream.
Maibé, sira kontrapartida rua boot no ligasaun ne ' ebé dala ruma, karakteriza
tics. Ba dahuluk ne ' ebé mak sira hela "importante" iha ne ' ebé, iha sira-nia hahalok ne ' ebé oin-oin, sira buka
kontesta quo estatutu polítika ne ' ebé aliñadu ho internasionál ne'e (baibain)
ESTs grupu marjinalizadu ka sensibiliza. Tanba ida-idak buka atu hatene tan
dezigualdade no asymmetries ne ' ebé abordajen sekuensiál ne ' ebé hakarak atu ignora.
Feminism, pur ezemplu, na'in dada atensaun ba estrutura ne ' ebé sistemátiku no luan
dezigualdade tures ne ' ebé karakteriza polítika iha forma hotu-hotu no iha ema hotu-hotu kona-ba jéneru
nivel. Teoria importante sira, ne ' ebé iha nia hun iha neo-Marxism (haree pájina 64) nian
Frankfurt Eskola, ne ' ebé habelar nosaun kona-ba mai kona-ba prátika sosiál hotu-hotu,
deskreve iha nivel ida ne ' ebé oin-oin kona-ba kestaun, ne ' ebé inklui Freud no Weber (haree pájina 82).
polítika matak ka environmentalism (haree pájina 51), kontesta ba anthropocentric
(Umanu-sentraliza) énfaze ba polítika no sosiál teoria estabelese, no Champagnat
pioned integral abordajen ba komprensaun polítika no sosiál. Pós
kolonializmu subliña dimensaun kulturál kona-ba ukun koloniál, ne ' ebé hatudu oinsá mak
hegemony kulturál no polítika ne ' ebé Osidentál (haree pájina 174) kona-ba mundu seluk
Ida-neʼe mak hahalok maske iha tempu independénsia polítika formál
besik fatin hotu-hotu iha mundu hela dezenvolvimentu nia laran.
Karakteristiku daruak kona-ba abordajen ne ' ebé importante ba polítika ida-neʼe, maski iha
maneira oin-oin no ba oin-oin-oin, sira koko atu laʼo liu sira-nia pozisaun
tivism mainstream siénsia polítika, ne ' ebé énfaze maibé nia knaar
koñesimentu iha área formasaun kona-ba hahalok sosiál no tan neʼe iha mundu polítiku.
Sira - ne'e bolu abordajen positivist pós (dalaruma hanaran ' interpretivism'or
'Anti-foundationalism') sai nune'e "importante", sira la ' ós de'it iha problema
ho konkluzaun kona-ba abordajen tradisionál, maibé mós subordenadu
16
POLÍTIKA
l postpositivism: Ida
abordajen ba koñesimentu katak
ideia kona-ba nia pergunta ida
realidade "objetivu", fó énfaze
diʼak liu ba katak
ema conceive, ka 'harii'
mundu sira moris.
KONSEITU
constructivism
Constructivism (ka sosiál
constructivism) ne ' ebé mak ida
abordajen ba análize
Ida ne'e bazeia ba fiar
iha neʼebá mak objetivu la
realidade sosial ka politika
Independente ba ita-nia
komprensaun kona-ba neʼe.
constructivist la
tanba ne'e konsidera
mundu sosiál hanesan
'Sai ba liʼur' iha sentidu
mundu ida ne ' ebé esterna
objetu konkretu; maibé,
ne'e eziste de'it 'iha', hanesan ida
tipu inter-subjective
kondús. Iha final
análize, ema sira-nian, ka
hala'o knaar hanesan individuál ka hanesan
grupu sosiál, 'harii'
mundu tuir
constructs hirak ne'e.
ema sira-nia fiar no
supozisoens ne ' ebé sai
signifikativu liu-liu
wainhira sira sai barak
fahe no kria
identidade no diferente
nia interese.
pájina 17
abordajen sira ne ' ebé disponível ba konsulta importante, ne ' ebé hatudu simu ideia ne ' ebé opera iha
sira no analiza kona-ba implikasaun sira. Ida-neʼe bele haree liu-liu relasiona ho
tion constructivism no post-structuralism. Constructivism iha signifikante
impaktu bo'ot cantly kona-ba IR iha siénsia polítika, ho barak agora
constructivism tratamentu hanesan teoria mainstream ida ba relasaun internasionál. Maski nune'e,
Constructivism la'os teoria barak ida ' substantiva hanesan instrumentu ida-ne ' ebé analytical.Iha nia laran
haksesuk malu katak ema duni 'harii' mundu sira hela, ne'e sujere katak
mundu funsiona liu hosi preokupasaun hirak ida koñesimentu inter-subjective, "Konstrusaun
tivists dezempeña papél ba fali análize polítika ne ' ebé dominante objetividade iha kestaun
dog. Porezemplu, nu'udar entidade subjetivu, atór sira ne ' ebé partidu polítiku iha objetivu la ne ' ebé fiksa ka
interese ka identidade; Duké halo ida-neʼe, sira sei forma (no bele sai re-fashioned)
liu hosi tradisaun, valór no sentimentu ne ' ebé manán iha kualkér tempu.
Poststructuralism mai ho postmodernism (haree pájina 18), rua
termu dala ruma uza interchangeably. Poststructuralism subliña
ideia no konseitu hotu-hotu hatudu iha lian ne ' ebé rasik mak embroiled
iha relasaun poder sira ne ' ebé kompleksu. -Ne ' ebé hakerek iha prinsipalmente influénsia
Liuhosi French no intelektuál radikál Michel Foucault (1926-1984), pós
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
17
Foka liu ba.
Maibé ema-dadur sira nia hasoru Susar
Ema-dadur sira rua ne ' ebé hala'o iha
Konfrontasaun separated cells
ho hili ' squeal -
inklui ka laiha squealing ' kona-ba
ema seluk. Karik ida deʼit
sira konfesa, maibé
Ne'e fo evidensia ba
kondena seluk, ida-neʼe sei
atu sai livre sein
kobra bainhira ita-nia parseiru
Ida-neʼe sei kulpa hotu-hotu
no, iha detensaun ba tinan sanulu.
Se rua ne'e fó-sai ema-dadur sira,
ida-idak sei kaer ba
iha tinan neen. Se rua ne'e hotu la nakloke, sira sei de'it sai
hetan kondenasaun ba misdemeanor ida, no sira sei simu ida
Tinan ida nian sentensa. Figura 1.3 hatudu opsaun disponibilidade
kapasidade atu halo ema-dadur sira no sira-nia konsekuénsia iha jeneralidade
pena prizaun nian.
Maibé hasoru susar hasoru komunidade ho di'ak sira hasoru mak kuaze
dadur rua ne'e sei nakloke, tanba taʼuk katak se sira halo
la seluk sei 'scream' no sira sei simu,
penalidade másimu. Iróniku fali, dadaun ne'e mós hatudu
hahalok ne ' ebé rasionál bele rezulta iha menus favoravel
rezultadu ne ' ebé (fatin ba ema-dadur sira sai totál
12 iha komarka tinan). Tuir loloos, sira sei fó kastigu ba sira-nia
falta kooperasaun nian, ka tau fiar ba malu. Maibé, se
joga repete beibeik dala barak, ne'e posivel katak
ema-dadur sira sei aprende katak self-interest mak avansadu husi
kooperasaun nian, ne ' ebé sei fó korajen ba rua ne'e buat foʼer
konfesa.
konfesa
dadur B
Pakote Referendum
Isoner nian
la nakloke
konfesa
IDA:
B:
tinan 6
tinan 6
IDA:
B:
tinan 0
tinan 10
IDA:
B:
tinan 10
tinan 0
IDA:
B:
tinan 1
tinan 1
Lae
konfesa
Maibé, ema-dadur sira nia hasoru susar figura 1.3 Opsaun
pájina 18
structuralist losu atensaun ba ligasaun entre nian poder no sistema
Nia hanoin katak uza ideia kona-ba diskursu, ka "discourses kbiit." Iha liafuan simples, ida-ne'e
Nia signifika katak koñesimentu mak podér. Maibé iha auzénsia enkuadramentu ida-ne ' ebé universál
referénsia ka perspetiva globál, ne'e iha de'it númeru racing
perspektiva, ida-idak ne ' ebé reprezenta podér diskursu partikulár ida. maske
post-structuralism no postmodernism rejeita sira-nia hanoin absoluta no universál
lia-loos (foundationalism), post-structuralists argumenta katak iha posibilidade atu tau
hanesan dimensaun iha konseitu partikulár, theories no ladun liuhosi ida
prosesu deconstruction.
Konseitu, modelu no theories
Konseitu, modelu no theories sira instrumentu análize polítika. Maski nune'e, ba
buat ne ' ebé barak liu iha polítika, instrumentu analytical tenke uza ho kuidadu. Primeiru, husik
Kona-ba konseitu. Konseitu ida ne'e normalmente idea jerál ida kona-ba buat ruma,
hato'o liafuan ida ka liafuan badak ida nia hanesan. Konseitu ida ne'e adekuadu liu
noun ka kona-ba buat neʼebé nia naran. Iha neʼebá sira, porezemplu, ho diferente entre lian
kona-ba cat (privadu ida no cat ida) no iha konseitu ida nian ida "cat" (idea
ida cat). Konseitu cat ida ne'e la "buat ida" maibé "ideia ida", ideia ida ne ' ebé composite
atributu oin-oin ne ' ebé fó cat ida kona-ba ninia karáter espesífiku: 'ida furry mammal'
'Ki'ik', 'domesticated', ' kaer rats no mice, "no so on. Igualdade konseitu kona-ba""
Tanba ne'e, prinsípiu ka ideál ida. Ida-ne'e diferente husi termu ne'e uza atu dehan katak ida
koridor iha 'equaled' mundu rejistu, ka ninia liman-rohan ida ne ' ebé mak atu fahe
"Mós" entre rua maun-alin sira. Nune‟e mós, liafuan "prezide"
Ida ne'e la refere ba prezidente espesífiku ruma, maibé atu lubuk ida kona-ba ideia sira kona-ba órgaun-
ization poder ezekutivu.
Saida mak, tan neʼe, hanesan valór ba konseitu? Konseitu sira instrumentu neʼebé
nia hanoin, krítika, diskuti, esplika no analiza. Haree toʼok mundu liur
iha ne'e rasik la fó ba ami kona-ba asuntu. Atu bele halo
mundu neʼe, nia tenke, iha sentidu, impoin signifikadu kona-ba ida-neʼe, no saida mak ita halo liu husi nian
konseitu konstrusaun. Simplesmente tebe-tebes, atu trata cat ida hanesan cat ida, ita tenke uluk iha
konseitu ida liu fali ida ne'e. Konseitu mós ajuda ita atu dalan oinsá objetu, ne ' ebé rekoñese
ne'ebe iha shapes ne ' ebé hanesan no propriedade ne ' ebé hanesan. Porezemplu, cat ida, mak hanesan
membru ba klase, busa ",". Konseitu sira nune'e "jerál": sira bele iha relasaun ho
númeru objetu, tuir loloos, objetu hirak ne ' ebé sirkunskrisaun ho karaterístika
idea jerál tebes. Ida ne'e la exaggeration atu hatete katak ita-nia koñesimentu kona-ba
mundu polítika mak harii liu husi dezenvolve no refining konseitu ne ' ebé ajuda
-Iha sentidu kona-ba mundu. Konseitu ne'e mak hamosu edifísiu nian kona-ba
koñesimentu umanu.
Maski nune'e, konseitu ne'e mós bele slippery kliente. Dahuluk, ne'e
realidade polítika ne ' ebé ita buka atu komprende iha mudansa nafatin no mak aas
kompleksu. Iha neʼebá mak sempre iha perigu konseitu ne'e hanesan "demokrasia", "umanu
direitu "no" forma efikáz, kapitalizmu "sei liu hale'u no koerente liu ba unshapely
realidade ne ' ebé buka atu deskreve. Max Weber koko atu rezolve problema ida ne'e,
rekoñese konseitu partikular hanesan "tipu ideál". Nia haree ida-ne'e signifika katak nian
konseitu sira ne ' ebé ita uza sira harii atu subliña bázika balu ka prinsipál karakterístika
ba fenomena iha kestaun, ne ' ebé signifika katak karakterístika seluk tun-
graduadu ona ka ignora kompletamente. Liafuan "revolusaun" bele konsidera hanesan
ideál tipu, iha sentidu ida ne'e, tanba nia fó hanoin ba prosesu ida-ne ' ebé fundamentál
18
POLÍTIKA
Diskursu l: Umanu
interaksaun, liu-liu
komunikasaun; liafuan ne ' ebé bele
fo sai ka fó ai-knanoik poder
relasaun.
l Deconstruction: besik remata
leitura filozófika ka
testu sira seluk ho idea ida atu
oin-oin kona-ba matan-delek spots no / ka
kontradisaun.
KONSEITU
Postmodernism
Postmodernism ne'e termu
ne'ebe uluk uza ba
deskreve esperimentál
movimentu iha parte oeste
arte no arkitetura
dezenvolvimentu kulturál
en-jerál. Ida ne'e nuda'ar sosiál,
no análize polítika nian,
Rekerimentu hirak ne ' ebé postmodernism
Mudansa
sosiedade ne ' ebé estruturada hodi
industrializasaun no klase
solidariedade ho aumenta
fragmented no pluralist
sosiedade "Informasaun". Iha nia laran
ema sira-neʼe sira
depoiz husi
produtór ba konsumidór sira,
no individualism replaces
klase, étniku no relijiozu
allegiances. Postmodernists
Sira diskute malu katak iha
buat hirak ne'e hanesan seguransa;
ideia absoluta no
lia-loos universál tenke
demisaun hanesan ida deʼit
pretension.
pájina 19
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
19
Ema barak fiar katak tenke halo distinsaun ida-ne ' ebé rigorozu entre estuda kona-ba polítika no prátika polítika, entre iha
interese akadémika iha matéria no hetan politikamente involve ka todan. Maibé la halo diskriminasaun ida-ne'e hamriik
ezame ka lae? (Profesór no alunu sira) hakbesik estudu ida kona-ba ho neutralidade polítika, adosaun ida
objetividade postura "sientífika"? Ka, ita tenke simu katak iha polítika, interese no kompromisu inextricably liga, no
maske ka partidu polítiku sira bele dudu komprensaun kona-ba polítika ka lae?
SIN
LAE
Gosta haksesuk malu....
Polítika tenke buka atu hetan estudante
objetivu no neutral politikamente?
Haʼu hakarak atu esplika. Razaun atu estuda kona-ba polítika no
polítika prátika sira - nian ka tenke - oin-oin. estudante
polítika ne'e tenke, liu-liu atu komprende no
esplika polítika (dala barak tebes kompleksu no konfuzu)
mundu. Oinsá mak sira hakarak atu "iha sentidu" kona-ba buat ruma
preferénsia pesoál sira-ne ' ebé bele sai ema tenke hetan tratamentu
importante tebetebes sekundáriu. Iha kontráriu, advogadu
polítika (polítiku, ativista no nsst) mak prinsipál
pally preokupa ho redifinisaun nível mundiál mundu polítika online
ho sira-nia konviksaun ka preferénsia. Polítika
konviksaun ema matan-delek Neʼe ba lia-loos neʼebé "drawbacks"
análize polítika nian ne ' ebé permiti atu responde ba nesesidades polítika
advokasia.
Objetivu koñesimentu. Abordajen ida ba iha - ne'e
sition koñesimentu ne ' ebé iha autoridade unrivaled iha
forma kona-ba métodu sientífika, no ida-neʼe mak sei aplika ba
área hotu-hotu kona-ba aprendizajen, polítika (ka "siénsia polítika")
inklui. Uza observasaun, hatudu no experi-
tion, métodu sientífika permite bele sai
verifika ka falsifika ho kompara ho saida mak ita
hatene kona-ba "reál mundu." sistemátiku peskiza orienta
tuir prinsípiu hirak ne'e sientífiku, ida ne'e meius ne ' ebé de'it mak bele konvense kona-ba
produsaun no accumulation koñesimentu. koñesimentu ne'e
mak "objetivu" tanba ne'e mak halo hosi ida valór livre
abordajen ida-ne ' ebé iha preokupasaun ida ho pergunta empíriku no
la buka atu halo normativu ambíguu balun.
Fluktuasaun intelektuál livre. Edukasaun no intelektuál
levantamentu ne'e rasik ida formasaun solo dispassion-
Haʼu han bolsa estudu, nune'e permite estudante no profesór sira
distance rasik, ba tempu, ba allegiances no
lae ne ' ebé mai hosi regiaun sosiál no familia.
Sociologist Alemanna Karl Mannheim (1893-1947)
nune'e argumentu katak objetividade estritamente prezerva nian
'Hirak lakon Intelligentsia' klase ida-ne ' ebé intelektuál
nia deʼit neʼebé bele envolve iha la disiplina no dispassionate
levantamentu. Hanesan free-floating intelektuál, sira ne ' ebé bele hela kotuk
mundu ne ' ebé buka atu komprende, no nune'e haree
klaru liu.
Inventa neutralidade. Konsidera scientists naturais bele
bele hakbesik ba objetivu ida husi sira nia estudu no
hatudu imparsiál nia haree, maibé la bele iha polítika.
Maski polítika ne ' ebé mak define, tau marka kestaun
estrutura no funsionamentu ba sosiedade iha
moris no sai ona. istória familia, rience sosiál
rience, situasaun ekonómika, polítika sympathies no tan
tanba ne'e, harii kona-ba ida-idak ita preconcep -
tions kona-ba mundu polítika ne ' ebé ita buka atu estuda.
Tuir loloos, karik ameasa boot liu ba koñesimentu ne ' ebé mak bele konvense
inklinasaun mak la hanesan ne'e, maibé laiha
rekoñese kona-ba inklinasaun, ne ' ebé reflete iha reklamasaun bogus polítika
neutralidade.
Koñesimentu emancipatory. Ema ne ' ebé uitoan liu mak attracted ba
estudu ida kona-ba polítika liu husi peskiza ida-ne ' ebé la
koñesimentu mesak. Maibé, sira buka koñesimentu ba
objetivu, no katak objetivu invariably iha ida normativu
komponente. Marx subar hatete: ' Philosophers
Sira iha deit interpretasaun mundu dalan oi-oin; Nian
pontu mak atu troka nia. "Abordajen ida-ne'e sai klaru liu
adota hosi theorists krítiku modernu, ne ' ebé adota ida
kompromisu esplísitu ba polítika ne ' ebé emancipatory. OH
objetivu teoria importante mak atu hatene tan estrutura
opresaun no injustisa iha polítika doméstika no globál
atu avansa kauza ema ida-idak no koletivu
liberdade.
Kompetisaun entre realidade. Pergunta tuir positivist pós
ideia tebes kona-ba objetividade sientífika, ne ' ebé haksesuk-malu katak laiha
dalan ida ne ' ebé liu iha mundu neʼe bele komprende
hela. Nune'e, iha neʼebá mak la mesak, abranjente lia-loos kona-ba
iha "reál mundu" sai, haketak fiar, ideia
no hipoteza kona-ba konsesaun kategoria observadór. Karik objetu (ba
polítika estudante) iha dalan la bele fiar diferente
rou husi objetu (polítika mundu), entaun
dispassionate bolsa-estudu sei trata hanesan, iha ida ne ' ebé di'ak liu,
mak ideál, unattainable sosiál no polítika análize ida
unavoidably valór-laden atividade.
pájina 20
no mudansa polítika ne ' ebé violentu ne ' ebé dala barak. Tan neʼe, ajuda ita atu halo, 1789 dehan:
French Revolusaun no revolutions iha Europa Parte iha 1989-91 husi aas
momoos importante parallels entre sira. Konseitu ne'e tenke, maibé
uza ho kuidadu tanba sira bele mós subar diferensa ne ' ebé importante tebe-tebes, hodi nune'e bele bedok
Komprensaun - iha kazu ida-ne'e, nu'udar ezemplu, kona-ba ideolojia no sosiál char-
Acter revolusaun ne'e-nian. Sartori (1970) sai hanesan tendénsia ne ' ebé foti
atensaun ba fenomena konseptuál 'laʼo' (aplika
konseitu ba kazu sira ne ' ebé foun) no konseptuál "dehan" (gosta fila ne ' ebé mosu
bainhira konseitu hirak ne'e la enkaixa kazu foun). Tanba razaun hirak ne'e, mak di'ak liu
hanoin kona-ba konseitu sira ne ' ebé ideál ka tipu atu "falsu" ka "loos", maibé hanesan liu ka
menus "di'ak".
Problema ida-ne ' ebé adisionál ne ' ebé mak katak konseitu ne ' ebé partidu polítiku sira dala barak sujeitu antesedénsia
Ideo controversy esplika. Polítika ne'e parsialmente luta ida kona-ba lejítimu
sentidu hosi termu no konseitu. Inimigu sira bele diskute malu, kombate no mós atu bá funu,
ema hotu-hotu ne ' ebé buka atu "defende liberdade", "defende demokrasia" ka "iha justisa
kona-ba ita-nia sorin. "Ne'e katak liafuan hanesan"liberdade"," demokrasia "no
"Justisa" iha dimensaun oin-oin ba ema sira ne ' ebé diferente. Oinsá mak bele ita harii
demokrasia saida mak 'loos', 'loos' liberdade ka justisa "loos"? Resposta mak simples
ita la bele. Hanesan ho tentativa atu define "polítika", ita tenke simu
iha neʼebá mak versaun kontrariu anteriór ba konseitu polítika barak. konseitu ne'e
Sira barak konsidera konseitu "esensialmente alvu ba polémika" (Gallie, 1955/56), hetan
controversy kona-ba sira ne'e kle'an tan neʼe, katak laiha definisaun ne ' ebé neutrál ka bele rezolve tiha ona
sempre dezenvolve. Tuir loloos, prazu ida bele reprezenta númeru rival
konseitu, no la bele simu hanesan ninia signifikadu ne ' ebé "loos". Porezemplu, nia
ne'e mós lejítimu atu define polítika ona nu'udar estadu nian
halo kona-ba vida públika, debate no rekonsiliasaun, no hanesan distribuisaun
poder no rekursu.
Modelu no theories sira ne ' ebé luan liu duke konseitu ne'e; husi oin-oin nian
ideia, duké hanoin ida-ne ' ebé de'it. Modelu ida ne'e jeralmente konsidera hanesan reprezentasaun ida
buat ida, normalmente iha eskala ki'ik ida, hanesan iha kazu hanesan uma ida ne ' ebé doll ka ka boneka
aviaun. Iha sentidu ida ne'e, modelu ne'e iha intensaun atu resemble orijinál nian
hanesan ho laran-metin hanesan objetu ne ' ebé posivel. Maibé, modelu konseptuál presiza la anyway
resemble objetu ida. Karik la rasional kuaze, pur ezemplu, insiste katak computer ida
modelu ekonomia sira tenke fó resemblance fíziku ida ba ekonomia ne'e rasik.
Maibé, modelu konseptuál mak instrumentu analytical; nia valor ne ' ebé mak sira hetan devices
ne signifikadu ne ' ebé bele impoin kona-ba buat neʼebé la bele sai ida bewil-
dering no disorganized rekolla kona-ba faktu sira. Pontu simples ne ' ebé mak katak faktu la
Sira koʼalia ba sira-nia an: sira tenke interpreta, no sira tenke organiza.
Modelu ajuda iha knaar ida-ne'e, tanba sira inklui rede
relasaun ne ' ebé subliña signifikasaun no importánsia ne ' ebé relevante empirically
CalData. Dalan di'ak liu atu komprende ida-neʼe mak liu husi ezemplu. Ida-ne'e
modelu rekompensa liu iha análize polítika ne ' ebé mak modelu sistema polítiku
dezenvolve David Easton (1979, 1981). Ida-ne'e bele sai reprezenta diagrammati-
cally (haree Figura 1.4).
Modelu ambisiozu ida ne'e kria atu esplika kona-ba prosesu polítiku tomak no
hanesan funsaun autór prinsipál sira partidu polítiku, aplika saida mak bolu
sistema análize. Sistema ida ne'e organiza ka kompleksu tomak, hamutuk oin-oin nian
no parte independente, ne ' ebé forma entidade ida ne ' ebé legál. Iha kazu polítika
sistema, sei iha ligasaun ida entre saida mak Easton xamada "input" no "outputs". Appetizer
20
POLÍTIKA
KONSEITU
tipu ideál
Tipu ida ' ideál (dala ruma
"Tipu moos") mak mentál ida
Konstrusaun nian ida
halo tentativa atu uza
sentidu ida ne ' ebé diferente hosi ida
se lae, kuaze
realidade ne ' ebé kompleksu uituan
pedidu
estrimu ezemplu ida. Ideál
tipu uza ba dahuluk iha
ekonomia, ezemplu:
iha sentidu perfeitu
kompetisaun. defende
iha siénsia sosiál hosi
Max Weber, tipu ideál
Sira la iha instrumentu exposição,
approximations realidade;
sira la "halai
realidade "ka oferta ida
ideál. Étika weberian
Ezemplu sira inklui tipu
autoridade (haree pájina 4)
no burokrasia (haree
PÁJINA 361).
l Modelu: Ida tuir
reprezentasaun empíriku
dadus sira ne ' ebé iha objetivu atu avansa
komprensaun, subliña
relasaun sira ne ' ebé signifikativu no
interaksaun.
pajina 21
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
21
sistema polítiku ne ' ebé kompostu husi ezijénsia no apoiu husi jerál
públiku. Rekizitu bele varia presaun ba padraun moris aas liu, diak liu tan
empregu no moris di'ak jeneroza liu ba protesaun ne ' ebé di'ak liu ba pagamentu
tion ki'ik no direitu individuál. Apoiu, iha parte seluk, mak forma
katak públiku ne ' ebé kontribui ba sistema polítiku hodi selu impostu, fornese
kumprimentu no prontu atu partisipa iha vida públika. Benefisiu timor
desizaun no hahalok husi governu, ne ' ebé inklui dezenvolvimentu ba polítika, pasajen
lei, impozisaun taxa no alokasaun fundus públiku. Klaru katak, sira
produtu ne ' ebé hamosu komentáriu sira-ne ' ebé, iha parte seluk, presiza forma ne ' ebé foun no
Nia apoia. Hatene xave ne ' ebé oferese hosi modelu Easton ida-neʼe kona-ba sistema polítiku
hakarak atu aproxima equilibrium tempu naruk no estabilidade polítika, hanesan sira-nia sobrevivénsia depende
benefisiu atu lori ba konformidade ho entries nian.
Maski nune'e, importante atu hanoin-hetan katak konseptuál modelu mak di'ak liu iha simplification
tions iha realidade, sira buka atu esplika. Sira mak devices ne ' ebé justu ba dezeñu
komprensaun; sira la koñesimentu ne ' ebé mak bele konvense. Iha kazu Easton
modelu, pur ezemplu, parte sira no grupu sira ne ' ebé iha interese polítiku sira momoos hanesan nia odamatan
keepers', funsaun sentrál ne'ebe mak atu regula movimentu entries
sistema polítiku. Maski ida-ne'e bele sai ida ne ' ebé nia funsaun, parte ne ' ebé signifikativu
no interese grupu mós jestaun kona-ba persepsaun públiku no ajuda nune'e mos fornese parte
natureza ba ezijénsia sira ne ' ebé públiku. Ho liafuan badak, neʼe mak interesante liu no liu
instituisaun sira ne ' ebé kompleksu duni liu modelu sistema hatudu. Forma ne ' ebé hanesan,
Modelu Easton ne'e efetivu liu atu esplika kona-ba oinsá no tansá mak sistema polítiku
responde ba presaun ne ' ebé populár liu atu esplika tansá mak sira uza repression
no ema hotu-hotu halo koersaun, kona-ba estensaun balun.
Termu "teoria" no "modelu" dala barak uza interchangeably iha polítika.
Theories no modelu constructs konseptuál rua ne'e uza hanesan instrumentu ida-ne ' ebé partidu polítiku sira
análize. Maski nune'e, estritamente speaking teoria ida ne'e propozisaun ida. Nia oferese sistema ida-
atic esplikasaun kona-ba dadus empíriku mate-isin. En kontráriu, modelu ida ne'e tanba ida
pesoal exposição; Ida ne'e barak liu tan hanesan hypothesis ida ne ' ebé seidauk hetan koko.Iha
sentidu, iha polítika, enkuantu theories ne'e bele dehan sai modelu maizoumenus "loloos" bele
Bele de'it hateten sai maizoumenus "di'ak". Klaru katak, maski nune'e, iha modelu no theories
Povu
Appetizer
Appetizer
Governu
Odamatan
keepers
benefisiu
benefisiu
Figura 1.4 Kona-ba sistema polítiku
l Teoria: sistemátiku Nian
esplikasaun kona-ba dadus empíriku,
iha jerál (opostu hypothesis ida)
aprezenta hanesan mak bele konvense
koñesimentu.
pájina 22
theories polítika abranjente, hamutuk dala barak bele esplika kona-ba numeru
modelu. Porezemplu, teoria pluralizmu (diskute iha Kapítulu 4 no 5)
Ne‟e inklui modelu ida kona-ba estadu, modelu kompetisaun eleitorál, modelu ida
Grupu Polítika, no tan.
Maski nune'e, pratikamente devices konseptuál hotu-hotu, theories no modelu iha
valór sira ne ' ebé subar ka supozisoens implísitu. Ida ne'e susar atu harii
theories ne ' ebé mak empíriku de'it; valór no fiar normativu invariably
intrude. Iha kazu konseitu, ida-ne'e ne ' ebé mak hatudu ho tendensia ba povu
uza termu ka "hurray! liafuan"(hanesan"demokrasia","liberdade"no
"Justisa") ka "boo! Liafuan"(ezemplu," konflitu","anarchy,""ideolojia,"no mós
'polítika'). Modelu no theories mós "moris" katak sira-neʼe
lae lubuk ida. Ida ne'e difisil, ezemplu, atu simu reklamasaun katak rasionál
theories hili hanesan valór ida-ne ' ebé netral. Tanba sira mak bazeia ba iha hipoteza katak
Ema egoistical liafuan no self-respect, la karik
surpreza katak sira dala barak hatudu konkluzaun polítika ne ' ebé mak poli-
cally konservativu. Nune‟e mós, polítika klase theories avansadu husi
Marxists sira bazeia ba theories ne ' ebé luan kona-ba istória no sosiedade no,
tuir loloos, sira ikus liu deskansa kona-ba validade husi filozofia sosiál ida ne ' ebé tomak.
Tanba ne'e iha sentidu devices analytical hanesan modelu maka hala'o, no
microtheories mak harii iha macrotheories ne ' ebé luan liu. Ida ne'e
análize polítika prinsipál kona-ba instrumentu ne ' ebé partisipa iha sira-ne ' ebé atende asuntu sira kona-ba
poder no papél estadu nian: pluralizmu (haree p 100), elitism (haree pájina 102), klase
analiza no tan. Theories hirak ne'e sei diskute iha Kapítulu 4 no 5. Iha seidauk
kle'an liu nivel, maibé, ema barak kona-ba macrotheories hirak ne'e reflete asunsaun
no fiar ida nia ka, tradisaun ideolojia boot ida. tradisaun sira
funsiona tuir dalan ida-ne ' ebé hanesan ho paradigma refere ba Thomas Kuhn
Estrutura Sientífika Revolutions (1962). Paradigma ida ne ' ebé mak lubuk ida ne ' ebé relasiona ho nian
prinsípiu sira, doutrina no theories ne ' ebé ajuda ba estrutura tual prosesu
pergunta intelektuál. Tuir loloos, paradigma ida sai nu'udar enkuadramentu iha
nu'udar koñesimentu mak hala'o. Iha rejime, ida-neʼe bele haree iha
substituisaun ba Keynesianism monetarism (no karik tuirmai
mudansa fila fali ba neo-Keynesianism); iha transporte polítika ne'e hatudu iha aumenta ba
ideia matak.
Tuir Kuhn, naturais mak domina iha kualkér tempu ne ' ebé úniku ida
paradigma; siénsia dezenvolve liuhosi oin-oin kona-ba "revolutions" iha ferik ida
paradigma ne'e troka foun ida. pergunta polítika no sosiál ne'e, maske nune'e,
oin-oin tanba nia mak ida battlefield no paradigma hodi kompete competitor.
Paradigma ne'e foti forma philosophies boot sosiál, dala barak hanaran "Politburo
iCal atu mosu fali: liberalism, conservatism, socialism, fascism, feminism no tan.
Ida-idak iha ninia ezisténsia sosiál; ida-idak oferese hanoin ida-ne ' ebé espesífiku kona-ba
mundu. Portray sira-neʼe atu mosu fali paradigma partisipa hanesan ne'e la klaru katak,
atu dehan katak ema barak, karik la hotu, ideolojia polítika análize ne'e estritamente iha sentidu
avansa ba oin interese ba klase ka grupu partikulár ida. Maibé, nia hetan
Nia rekoñese katak análize polítika jerál hala'o bazeia partikulár ida
lisan ideolojia ular. Barak siénsia polítika akadémiku, porezemplu, iha
Ida ne'e mak harii tuir asumsaun ba toleransia rationalist mina-rai no tanba ne'e sei
marka ninia patrimóniu toleransia.
Nivel oin-oin kona-ba análize konseptuál sira hatudu schematically iha
Figura 1.5.
22
POLÍTIKA
KONSEITU
Paradigma
Paradigma ida ne ' ebé mak ida
sentidu jerál, padraun
ka modelu hamriik
Karakterístika relevante nian ida
fenomena balun.
Hanesan uza Kuhn (1962),
maibé, kona-ba ida
kuadru intelektuál
husi hamutuk
valor, theories no
supozisoens iha
buka
koñesimentu mak hala'o.
"normál" siénsia ne ' ebé mak
tan ne'e hala'o
iha ne'e estabelese
paradigma, enkuantu
Siénsia "Revolusionáriu",
tenta atu troka ida
katuas ba paradigma foun ida
ema ida. ba radikál
involvimentu pessoal teoria ida-ne'e
ida-neʼe "lia-loos" no
'Falsehood' mak de'it
provizóriu ambíguu balun.
pájina 23
POLÍTIKA iha era globál
Aleinde ne'e divizaun nasionál / internasionál ka lae?
Hanesan ida dixiplina ne ' ebé akadémiku, polítika conventionally foka tiha ona ba estadu no
liu-liu iha ninia nian, entaun governu: kuadru institusionál nian
estadu sira ne ' ebé iha podér resides ne'e, no desizaun mak halo, no so on. deklarasaun ida-ne'e
paradigma ne ' ebé bazeia iha ema ida-ne ' ebé iha polítika iha ida diferente espasiál ka territoriál char-
Acter. Ho liafuan badak, fronteira no fronteira problema. Ida-ne'e aplika liu-liu iha kazu
distinsaun entre polítika nasionál sira, ne ' ebé iha preokupasaun ida ho estadu sira-nia knaar
iha manutensaun orden no hala'o regulasaun iha fronteira rasik, no
Polítika internasionál preokupasaun ho relasaun entre ka entre
Estadu sira-nian. Iha sentidu ida ne'e, soberania (haree pájina 58), superiór no unquestioned
Autoridade sira ne ' ebé estadu sira mak hanesan 'susar shell' ne ' ebé sasán ne'e "inside" kona-ba polítika
'liur'. Doméstika / internasionál, ka "laran / liʼur", fahe mós haketak
ne'ebe ona conventionally tiha ona hanesan nivel Politburo rua tebes oin-oin
interaksaun iCal (haree Figura 1,6). Konsidera polítiku "iha" iha orden ida ka regularidade
karater lated, tanba estadu sira-nia kapasidade iha doméstika
atmósfera atu kumpri regra sira ne ' ebé iha leten, polítika kona-ba "trigu", hanesan ida char-anarchical
Acter, ne ' ebé mai hosi faktu katak iha neʼebá mak laiha kbiit iha ba vida internasionál
aas liu duké estadu soberanu. Divizaun fatin ne ' ebé bazeia ba estadu
paradigma instilled, hatutan tan ne'e, ida ne'e reflete iha tradisional dixiplinár sub
divizaun traballu entre "siénsia polítika" no "relasaun internasionál", ka IR.
Enkuantu siénsia polítika iha tendénsia atu haree estadu hanesan autór sira iha nível makro iha nian
polítika, IR mak estadu ne ' ebé baibain hetan tratamentu hanesan mikro-nivel autor sira iha ba
area internasionál boot liu.
Paradigma ne ' ebé bazeia ba estadu sira kona-ba polítika mai tiha ona, maibé, susar hanesan
rezultadu hosi tendénsia sira ne ' ebé foin lalais ne'e no evolusaun, la menus sira ne ' ebé relasiona ho globalizasaun
tion (haree pájina 142). Liuliu, iha ona aumentu ida ne ' ebé boot iha trans-
fronteira ka hirak ne ' ebé tranznasionál no transasaun - movimentu ba ema, sasan,
osan, informasaun no ideia sira. Hanesan fronteira estadu nian sai mos aumenta
"Divisaun" sekuensiál doméstika / internasionál, ka "laran / liʼur", hafahe tiha ona
sai difisil liu atu sustenta. Ida-ne'e bele ilustradu husi rua ba substansialmente
vulnerabilidade aumenta ekonomia nasionál nian ba eventu sira ne ' ebé akontese iha fatin seluk
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
23
l Transnational:
Konfigurasaun, ne ' ebé bele aplika
ba eventu, ema, grupu ka
organizasaun sira, ne ' ebé foti deʼit
ka kualkér konsiderasaun nasionál
governu ka fronteira estadu nian.
konseitu
Modelu ka microtheories
Macrotheories
ideolojia / tradisaun paradigma
Ezemplu: poder, sosiál
lei direitus klase
Ezemplu: sistema análize
hili públiku, no mós teoria
Ezemplu: pluralizmu, elitism,
functionalism
Ezemplu: liberalism,
Marxism feminism
Figura 1.5 análize Konseptuál Nivel
pájina 24
iha mundu, tamba ne'ebe impaktu ne ' ebé luan kona-ba tinan 2007-09 globál
krize finanseiru, ka utilizasaun ne ' ebé luan liu kona-ba teknolojia dijitál sira-ne ' ebé fó dalan ba ema
Sira hatene malu liuhosi meiu sira ne ' ebé hanesan telefone selular no
internet ne ' ebé governu nasionál sente susar tebes atu kontrola. Aumenta
eskala ida-ne'e, nia ámbitu, no dala ruma natureza ámbitu interdependensia espasiál enkoraja ona
tinan balu ba speculate katak divizaun dixiplinár entre siénsia polítika no
Relasaun internasionál tenke disolvidu (Hay, 2010). Se atividade polítika ne ' ebé bele
labele haree ba mosu iha doméstika no internasionál ne ' ebé matenek
ninia aspektu, polítika ne'e karik diak liu komprende kona-ba sobrepozisaun no interrelation
-relações entre no malu, nivel - globál, rejionál,
nasionál no lokál nian (haree Figura 1,6). Maibé, se ema ruma failansu
portray aproximasaun hanesan ne'e ba polítika hanesan totalmente foun, hanesan doméstika / internasionál
divizaun tional iha ona trata liu jeralmente nu'udar dalan ida atu fó prioridade ida
bola no lubuk ida kona-ba interaksaun, no la hanesan doutrina ida-ne ' ebé aumentadu.Porezemplu,
IR toleransia ne ' ebé partisipa iha hala'o katak estrutura konstitusionál Estadu nian
influences sira-nia hahalok ne ' ebé esterna, enkuantu scientists polítika estuda kauza
Revolusaun sempre sira hatán-simu katak funu no invazaun ne'e bele dala ruma bele deside
sive fatór iha ninia laran.
Iha fatin neʼebé lori ami toʼo análize polítika iha preokupasaun ida? Ida-ne'e
implikasaun sira simu katak polítika iha la ' ós de'it iha globál, rejionál sira,
nivel nasionál no lokál, maibé prinsipalmente, relasaun through entre
ida ne'e various diferencia, ne'e tan rekonstrui parámetru no kompleksidade
polítika ne ' ebé halo susar, no karik la bele, iha sentidu hanesan ida
tomak. Ida-ne'e sei rekere, pur ezemplu, ita estuda kestaun sira hanesan eleisaun,
partidu polítiku sira, konstituisaun tau matan, assembleia no aspektu sira seluk governu nasionál
ment aleinde kestaun sira hanesan funu no dame, proliferasaun nuclear, terorizmu,
kiak no dezenvolvimentu, organizasaun internasionál sira no tan. Aleinde ne'e,
24
POLÍTIKA
doméstika
bola
Internasionál
bola
mundu tomak
OH
rejionál
Iha fatin
OH
nasionál
espasu independénsia
interdependénsia espasiál
Figura 1,6 contrasting espasu polítika modelu
pájina 25
WH IHA ISPOLITICS SIRA?
25
maske divizaun doméstika / internasionál hanesan aktu hela perigu tanba
globalizing tendénsia ida ne'e susar atu argumenta katak nia hetan kompletamente dezenvolve
meaningless. Deʼit neʼebé ema bolu nuʼudar "hyperglobalizers', ne ' ebé eleisaun fanciful idea
ho polítika ida - ne'e no, tanba kestaun ne'e, buat hotu ne ' ebé tan - ida hetan iha whirlwind ida
interconnection ne ' ebé efetivu absorbs nia parte hotu-hotu iha ida indivisible,
Hotu-hotu globál, la rekoñese katak estadu sira-ne'e, maibé dala barak tenki muda, kontinua
atu sai ajente ne ' ebé importante liu iha internasionál no doméstika
Ninia aspektu. Soberania la bele tan "shell'that difisil haketak polítika" iha"
"fatin" husi polítika, maibé nafatin pelu menus ho 'iha prosesu shell'. Maski livru ida-ne'e
Lori abordajen integral ida ne ' ebé simu implikasaun hosi espasiál inter-
pendence no liu-liu saida mak akontese iha estadu no saida mak bá
entre estadu nia impaktu ba seluk ba grau ida ne ' ebé boot liu fali kompleta,
konsidera interaksaun kona-ba polítika kona-ba perspetiva ida ne ' ebé prinsipalmente doméstika. Iha nia laran
kontráriu, nia kompañeiru volume, Polítika Globál (2011), ne ' ebé ezamina interasaun
polítika kona-ba perspetiva ida ne ' ebé prinsipalmente internasionál no globál, no nune'e fó
atensaun espesiál ba ideia, problema no theories ne ' ebé iha ona conventionally
estuda iha kampu kona-ba relasaun internasionál.
Foka liu ba.
Polítika no IR: desportivas rua ka ema ida ka lae?
Sira iha siénsia polítika no relasaun internasionál (IR)
desportivas ketak rua, ka sira tenke konsideradu
hanesan área sub ka nivel oin-oin kona-ba análize iha
dixiplina luan ne ' ebé hanesan: partidu polítiku ka análize polítika? Iha nia laran
kontestu barak, siénsia polítika no IR sai independente
pendently husi ema seluk. siénsia polítika ne ' ebé mak
define nia hanesan disiplina ida ne ' ebé akadémiku husi ba meadus
Sorumutuk xix sékulu, estadus UNIDUS no besik
Europa, enkuantu IR ne ' ebé dezenvolve iha konsekuénsia husi I Funu iha Mundu,
no liu-liu dominasaun hosi nia hakarak atu hatene tan ba
kondisaun ba duradora dame (preokupasaun ida ho
relevánsia polítika kona-ba ninia servisu sira ne ' ebé la aplika iha
nuneʼe mós ba siénsia polítika). Polítika no IR
área ne ' ebé separadu kona-ba koñesimentu iha orden
tuan "internu" ne ' ebé marka kestaun no
evolusaun (preokupa ho saida mak bá inside kontinua
estadu), maski addresses ikus 'internasionál'
kestaun no dezenvolvimentu (preokupa ho saida mak akontese
entre estadu.) Polítika IR no tanba ne'e mak
Ida ne'e dezenvolve instrumentu rasik ne ' ebé partisipa no analytical
perspektiva, ne ' ebé tulun ida-idak atu goza nivel hanesan
jenuinu dixiplinár hanesan ekonomia ne ' ebé dehan, ka
sociology.
Maski nune'e, divizaun dixiplinár entre polítika no IR
Ita bele sempre ona arbiru. Iha sentidu ida ne'e, polítika
no IR bele haree la hanesan matenek, maibé hanesan overlay ida
desportivas: sira halo pergunta hanesan tebes, maske iha
nivel oin-oin interaksaun politiku (sempre relasiona ho)
dog. Parte rua ne ' ebé partidu polítiku no IR prinsipalmente preokupa ho
pergunta ba ai-han (distribuisaun, ezersísiu, con-
quences no tan neʼe, ba), fatin rua foku ida-ne ' ebé forte no
sis kona-ba natureza, atividade ne ' ebé papél no estadu, mezmu se karik
siénsia polítika haree estadu hanesan atór nível makro,
enkuantu IR haree hanesan atór mikro-nível ida. Pergunta
kona-ba balansu entre konflitu no kooperasaun
relasaun sosial mos importante atu desportivas rua ne'e. Nian
ideia kona-ba divizaun ida-ne ' ebé dixiplinár sai liu-liu
problematiku tanba harii foun ida tan inter-
mundu ne ' ebé dependente iha "nasionál" no "nian
Internasionál "afeta ema seluk ba grau ida-ne ' ebé boot liután
liu tiha. Globalizasaun, mudansa klimátika, nesessidade-
nivel governasaun, seguransa no krime sira ba buat balun ne ' ebé nian,
pergunta sira-ne ' ebé confuse nasionál / internasionál tradisionál
divizaun nasionál, no ida ne'e sujere katak dixiplina aumentadu
sala ees liña ka sub-dixiplina tenke hetan demisaun
ho (Hay, 2002).
pájina 26
Perguntas ba diskusaun
ò Se polítika sosiál ne'e, tanba nia la sosiál hotu-hotu
atividade polítika?
ò Se polítika ne'e konsideradu nu'udar area ida ka
prosesu?
ò tanbasá Mak bele, dala barak ona konsidera hanesan nian
polítika rekursu ne ' ebé define?
ò Kona-ba saida mak razaun bele defende polítika?
ò mak polítika rekonstruksaun? Polítika bele nunka
lori ba nia rohan ida?
ò critics prinsipál no abordajen
estudu kona-ba polítika la hanesan ho?
ò Tan ideia kona-ba siénsia ida kona-ba polítika ne'e,
dada?
ò ne ' ebé Ita bele estuda objetivu polítika no
lahó prekonseitu?
ò mak distinsaun entre doméstika no internasionál
reinu nasionál kona-ba polítika ida-ne ' ebé sustentavel liu?
SUMÁRIU
ò Polítika ne ' ebé mak atividade neʼebé ema halo, prezerva no altera regra jerál iha ne'ebe sira
moris. Tanba ne'e, mak esensialmente ida sosiál atividade extric bly ligasaun, kona-ba parte ida, ezistensia diver-
sity no konflitu, no, segundu, prontu atu kolabora no atua koletivamente. Polítika ne'e di'ak liu haree hanesan
buka rezolusaun ba konflitu liu hanesan ninia realizasaun, hanesan konflitu hotu la iha, ka bele rezolve.
polítika ò iha ona komprende la hanesan ho eventu sira ne ' ebé oin-oin no tuir tradisaun oin-oin. Polítika ona
haree ba hanesan arte governu nian ka "kona-ba estadu ', hanesan hahalok no jestaun públiku
Asuntu; rezolusaun ba konflitu liu husi debate no kompromisu; no hanesan produsaun, distribuisaun no
uza rekursu ne ' ebé durante ezisténsia sosiál.
ò, debate barak kona-ba konaba kuríkulum, "polítika". Conventionally, polítika ne ' ebé hetan tiha ona balu
hanesan kona-ba instituisaun no autór sira ne ' ebé hala'o atividade iha fatin ida ne ' ebé "públiku" preokupa ho organizasaun koletivu
kona-ba ezisténsia sosiál. Maibé, kuandu komprende hanesan polítika kona-ba enerjia estruturada bele relasaun
Nia haree, hala'o servisu iha fatin 'privada' mós.
ò abordajen oin-oin mak sira adota ona iha estudu ida kona-ba polítika hanesan disiplina ida-ne ' ebé akadémiku. Ne'e inklui
filozofia polítika, ka análize kona-ba teoria normativu no lisan empíriku preokupasaun liu-liu
ho estudu ida kona-ba instituisaun no estrutura sira, no mós análize behavioral, teoria kona-ba opsaun ne ' ebé rasionál, iha neʼebé ema bolu nuʼudar
"Foun" institutionalism no oin-oin kona-ba abordajen sira ne ' ebé importante.
konseitu ò, modelu no theories sira polítika análize tékniku, hodi fornese koñesimentu konstrusaun nian.
Maibé, sira mak devices ne ' ebé justu. Maske analytical sira ajuda promove komprensaun, sira barak liu tan
hale'u no koerente liu realidade shapeless no kompleksu ne ' ebé buka atu deskreve. Ikus liu, partidu polítiku hotu-hotu
no hala'o investigasaun sosiál iha kuadru intelektuál partikulár ka ideolojia paradigma ida.
ò distinsaun ne ' Ebé tuir tradisaun tiha ona entre nivel internasionál no doméstika kona-ba polítika refleta
inklui diferensa entre saida mak akontese iha estadu no saida mak akontese iha relasaun entre estadu. Ida-ne'e
divizaun nasionál / internasionál ne ' ebé ajuda sustenta distinsaun disiplina ida entre siénsia polítika no
Relasaun internasionál. Maski nune'e, globalizasaun no harii mundu ida ne ' ebé independente foun lansa signifikante
dúvida kona-ba viabilidade distinsaun sira-neʼe.
26
POLÍTIKA
Lee liután
Hay, C. (ed.) Foun koresponde ba Diresaun iha Siénsia Polítika:
Responde ba dezafiu sira ba mundu ida ne ' ebé independente
(2010). Númeru halo anúal sira kona nia reflesaun kona-ba natureza,
estensaun no ninia implikasaun sira iha ámbitu globál interdependensia ba
polítika no oin-oin kona-ba asuntu polítiku.
Leftwich, A. (ed.), Saida mak Polítika? Atividade no ninia
Estudu (2004). Rekolla ida ne ' ebé útil tebes ensaiu
haree ba konseitu polítika oin-oin no
contrasting dixiplina ba sira-nia hanoin.
Marsh, D. no G. Stoker (eds), Teoria no Métodu
Siénsia Polítika, ed 3 (2010). Maibé ida-ne ' ebé disponivel,
esplorasaun ne ' ebé abranjente no matenek
natureza no ámbitu dixiplina siénsia polítika.
Savigny, H. no L. Marsden, Siénsia Polítika Lejislasaun no
Relasaun Internasionál: Theories iha Asaun (2011). Ida
introdusaun ba siénsia polítika sira-ne ' ebé uza kazu
estudu sira atu koʼalia kona-ba oin-oin theories no
abordajen.